Dešifrovanje egipatskih hijeroglifa

2024 Autor: Seth Attwood | [email protected]. Zadnja izmjena: 2023-12-16 15:59

Postojalo je preko 5.000 staroegipatskih hijeroglifa. Samo oko 700-800 korišteno je u pisanju. Proporcije upotrebe su otprilike iste kao u kineskom pismu. Ali šta znamo o ovom drevnom sistemu pisanja?

Počeću od službenog dijela historijskog tumačenja ovog procesa i onoga što moderna historija općenito zna o dešifriranju staroegipatskih hijeroglifa. Prodor u historiju starog Egipta dugo je bio sputan barijerom egipatskog pisanja. Naučnici su dugo pokušavali da čitaju egipatske hijeroglife. Imali su na raspolaganju čak i drevni udžbenik "Hijeroglifi", napisan u 2. veku. n. e. Gorapolo, rodom iz Gornjeg Egipta, a još od Herodotovog vremena bilo je poznato da su Egipćani koristili tri vrste pisanja: hijeroglifsko, hijeratsko i demotičko. Međutim, svi pokušaji da se prevlada "egipatsko pismo" uz pomoć djela antičkih autora ostali su uzaludni.

U proučavanju ovog pisanja i dešifrovanju hijeroglifa, Jean François Champollion (1790-1832) postigao je najistaknutije rezultate. Rozetski kamen je postao ključ za razotkrivanje egipatskog hijeroglifskog i demotičkog pisanja.

Kamen Rosetta je granodioritna ploča pronađena 1799. godine u Egiptu u blizini malog grada Rozete (danas Rašid), nedaleko od Aleksandrije, sa tri teksta identičnog značenja uklesana na njoj, uključujući dva na staroegipatskom jeziku - ispisana staroegipatski hijeroglifi i egipatsko demotičko pismo, koje je skraćeno kurzivno pismo iz doba kasnog Egipta, i jedno na starogrčkom. Starogrčki je bio dobro poznat lingvistima, a poređenje ova tri teksta poslužilo je kao polazna tačka za dešifrovanje egipatskih hijeroglifa. Tekst kamena je natpis zahvalnosti, koji je 196. pne. e. Egipatski svećenici obratili su se Ptolomeju V Epifanu, sljedećem monarhu iz dinastije Ptolemejaca. Početak teksta: "Novom kralju koji je primio kraljevstvo od svog oca"… U helenističkom periodu, mnogi slični dokumenti unutar grčke ekumene distribuirani su u obliku dvo- ili trojezičnih tekstova, koji su kasnije služili lingvistima. dobro. Kamen je 15. jula 1799. godine otkrio kapetan francuskih trupa u Egiptu Pierre-Francois Bouchard tokom izgradnje tvrđave Saint-Julien kod Rozete na zapadnom rukavcu delte Nila tokom pohoda Napoleonove vojske na Egipat.

Glavna prepreka u dešifriranju bilo je nerazumijevanje egipatskog sistema pisanja u cjelini, pa svi privatni uspjesi nisu dali nikakav "strateški" rezultat. Na primjer, Englez Thomas Jung (1773–1829) uspio je ustanoviti zvučno značenje pet hijeroglifskih znakova Rosetta kamena, ali to nije ni za jotu približilo nauku dešifriranju egipatskog pisma. Ovaj nerešivi, kako se tada činilo, problem može da reši samo Šampolion. Prije svega, Champollion je istražio i potpuno odbacio Gorapolove "Hijeroglife" i sve pokušaje dešifriranja na osnovu njegovog koncepta. Gorapolo je tvrdio da egipatski hijeroglifi nisu zvučni, već samo semantički znakovi, znaci-simboli. Ali Champollion je čak i prije Jungovog otkrića došao do zaključka da među hijeroglifima postoje znakovi koji prenose zvukove. Već 1810. godine iznio je mišljenje da bi Egipćani mogli pisati strana imena takvim fonetskim znakovima. A 1813. Champollion je predložio da se abecedni znakovi koriste i za prenošenje sufiksa i prefiksa egipatskog jezika. On ispituje kraljevsko ime "Ptolomej" na kamenu Rosetta i izdvaja 7 hijeroglifa-slova u njemu. Proučavajući kopiju hijeroglifskog natpisa na obelisku koji potiče iz Izidinog hrama na ostrvu Philae, čita ime kraljice Kleopatre. Kao rezultat toga, Champollion je odredio zvučno značenje još pet hijeroglifa, a nakon čitanja imena drugih grčko-makedonskih i rimskih vladara Egipta, povećao je hijeroglifsku abecedu na devetnaest znakova. Utvrdio je tokom svog istraživanja i zaključio da su Egipćani imali poluazbučni sistem pisanja, jer oni, kao i neki drugi narodi Istoka, nisu koristili samoglasnike u pisanju. A 1824. Champollion je objavio svoje glavno djelo - "Opis hijeroglifskog sistema starih Egipćana". Ona je postala kamen temeljac moderne egiptologije.

Pogledajte ove hijeroglife i njihove foneme:

Ne čini li vam se čudno što se određene slike izdaju kao foneme? Nije čak ni slogovno slovo! Zašto je tako teško opisati zvukove? Možete prikazati jednostavan simbol i povezati zvuk s njim, kao što je slučaj s drugim narodima i kulturama. Ali u staroegipatskim hijeroglifima to su upravo slike, slike. Prevod, dešifrovanje i po mom mišljenju može izgledati duboka zabluda ili čak zabluda egiptologa ovdje

I od ovoga se ne može učiniti ni korak u pravcu egiptologa! Uostalom, sve je to zasnovano na autoritetu samog Champolliona!

Pogledaj ovo. Ovo je čitav niz značenja, figurativnog pisanja. Vjerovatno možete čak reći - ovo je univerzalni jezik koji može razumjeti bilo koji nosilac uma. Onda je zaključak - jesmo li razumni da to još uvijek ne možemo pročitati? To je moje mišljenje. A to je sumnja u metodu, gdje se sve zasniva na fonetskim poređenjima figurativnosti hijeroglifa s početka 19. stoljeća. Imao sam ga dugo vremena. Tek sada sam odlučio da to izrazim u ovom članku.

Moguće je da je ovdje uopće prikazano nešto tehničko.

Vjerovatno samo lijeni nisu čuli za ove tehničke hijeroglife na stropu u jednom od egipatskih hramova

Ovdje postoje simboli koji izgledaju kao leteće mašine, a vjerovatno ih je više od jedne vrste.

Vjerovatno će me još jednom kamenovati, da pričam gluposti i sve je odavno prevedeno. Ili su možda razbijači šifri vukli sovu na globus, radeći svoj kruh? Ne želim sve potpuno naginjati ka apsolutnom falsifikatu i zabludama zasnovanim na djelima Champolliona. Ali vrijedi razmisliti da li je opet sve onako kako nam govore egiptolozi. Uostalom, Napoleon nije samo otišao u Egipat i moguće je da je kamen iz Rozete običan lažnjak. Štoviše, kvaliteta i veličina natpisa na njemu ne odgovaraju veličini hijeroglifa ranih kraljevstava starog Egipta.

kao dodatak:

Dešifriranje Festkiy diska. Također fonetski prijevod. Iako i dalje ima iste simbole, slike, slike

Kod dešifrovanja hijeroglifa Maja, situacija je ista:

Ali u stvarnosti, razumijevanje ovih slika Maja je još teže od onih staroegipatskih.

Fonetika astečkih hijeroglifa