Video: SAD se dive najsmrtonosnijem heroju koji je ubio 2.746 Iračana
2024 Autor: Seth Attwood | [email protected]. Zadnja izmjena: 2023-12-16 15:59
Vojnik specijalnih snaga Dillard Johnson postao je najproduktivniji vojnik američke vojske od Vijetnama - od 2003. u Iraku je ubio 2.746 lokalnih vojnika i militanata. Kao snajperist ubio je 121 Iračana, a po ovom pokazatelju je inferiorniji od vođe - Amerikanca Chrisa Kylea, koji je upucao 160 Iračana.
U Sjedinjenim Državama pojavio se novi heroj - 48-godišnji vojnik specijalaca Dillard Johnson. Objavio je knjigu sećanja na rat u Iraku, u kojoj je pričao o svojim podvizima i jedinici "Predator" u kojoj je bio član.
Ispostavilo se da je Džonson ubio 2.746 protivnika u ratu u Iraku. Tačnost ovih proračuna objašnjava se činjenicom da mu je njegov komandant naredio da u svojoj bilježnici uzme u obzir sve poginule vojnike i militante sa "štapovima". Najupečatljivije žrtve, kako piše specijalac, bila su trojica Iračana koje je ubio u borbi noževima.
A najznačajnijom bitkom prepoznaje bitku svoje jedinice "Predator" sa iračkom vojskom, u kojoj je nešto više od 300 Amerikanaca zaustavilo ofanzivu sa 44 tenka i 20.000 neprijateljskih vojnika. U toj bici su poginula 3 Amerikanca, gubici iračke vojske iznosili su oko 5 hiljada ljudi.
Džonsonov put u vojsku bio je tipičan za ljude iz njegovog kruga. On je seoski dečko iz Kentakija. Od 6. godine otac ga je počeo navikavati na oružje i odvoditi ga u lov, a sa 13 godina je puškom ubio svog prvog jelena. U srednjoj školi, Džonson je član Narodne milicije. Godine 1986. sa 21 godinom se prijavio u vojsku, gdje je stupio u specijalne jedinice. U Irak je stigao sa svojom jedinicom Predator 2003. godine.
Johnson je služio kao snajperist u Predatoru. Sa 121 dokumentiranom smrću iz njegove snajperske puške, on je inferiorniji od "šampiona" američke vojske, marinca Chrisa Kylea, koji je ubio 160 iračkih vojnika i militanata.
Ostale Johnsonove žrtve bile su uglavnom ofanzivne operacije njegove jedinice, tokom kojih su, kako se prisjeća, "irački vojnici pobjegli u panici, a mi smo ih ustrijelili kao jarebice".
Džonson ima 37 vojnih priznanja, tešku ranu na nozi (metak nikad nije izvađen, četvoro dece i sada - dijagnostikovan rak limfnih čvorova sa kojim se, čini se, uspešno nosi u vojnoj bolnici. Džonsonova penzija je $ 4.500 (oko 140 hiljada) rubalja), a američko društvo, saznavši za njegovu vrijednost, bilo je ogorčeno što je američki nacionalni heroj dobio tako malo novca.
Ova priča nije toliko za "Ginisovu knjigu rekorda" koliko pokazuje moć Amerike u ratovima sa nerazvijenim zemljama (odnos gubitaka čak i u kopnenim bitkama, kao što vidimo, je otprilike 1:1500-3000, tj. je, da bi se potpuno uništila 100-hiljadita armija, potrebno je samo 3-7 hiljada američkih kopnenih snaga - naravno uz podršku moderne tehnologije) i uloga tako jednostavnih momaka u tome, koji su od djetinjstva navikli rukovati oružjem i ubijanje.
Preporučuje se:
Istorija klana koji je navukao SAD na drogu
U Sjedinjenim Državama sprema se ozbiljna opioidna kriza i već je prepoznata kao nacionalni problem. 142 osobe umiru ovdje svaki dan od predoziranja opioidima. Mnogi postaju ovisni i ovisni uzimajući lijekove protiv bolova na recept
Ko je ubio električni automobil? Da, čak i prije 20 godina?
Sada ćemo vam na primjeru električnog automobila ubijenog prije 20 godina pokazati kako funkcionira kontrola izuma i kako utjecajni ljudi mijenjaju tehnološku kroniku planete
Ivan Čistjakov - priča o heroju Sovjetskog Saveza
„Predsedavajući Tribunala mi donosi papir: - Potpišite, Ivane Mihajloviču! Sutra u 09:00 želimo da pucamo na regruta ovdje ispred formacije. - Za šta, - pitam, - pucati?
Ko je ubio rusku "Teslu" - naučnika Mihaila Filipova?
Godine 1903. ruski profesor Mihail Mihajlovič Filipov najavio je pronalazak oružja koje je bilo strašno po svom dejstvu. Njegovom pojavom, prema naučniku, ratovi će postati nemogući i na planetu će doći dugo očekivani i trajni mir. Međutim, ubrzo nakon ove izjave Filippov je ubijen, a svi njegovi rukopisi koji se tiču izuma nestali su bez traga
Veliki ruski naučnici koji su napustili svoju domovinu i migrirali u SAD
Revolucionarni događaji u Rusiji 1917. postali su jedan od najkontroverznijih, najsloženijih i najzbunjujućih trenutaka u istoriji zemlje. Najgore je što je u to vrijeme došlo do kolosalnog odliva stanovništva zemlje, uključujući i zbog migracija. Među onima koji su napustili svoju istorijsku domovinu bilo je mnogo istaknutih umova koji su kasnije radili u Sjedinjenim Državama i pomogli da naš svijet učini onakvim kakav danas poznajemo