Spontano razmišljanje o fenomenu samoispunjavajućih proročanstava. Dio III
Spontano razmišljanje o fenomenu samoispunjavajućih proročanstava. Dio III

Video: Spontano razmišljanje o fenomenu samoispunjavajućih proročanstava. Dio III

Video: Spontano razmišljanje o fenomenu samoispunjavajućih proročanstava. Dio III
Video: Alltag und Beruf - B2 - Deutsch lernen mit Dialogen 2024, Maj
Anonim

U prvom i drugom dijelu govorila sam o vezama između pojedinih pojava u društvu i životu jedne osobe koje su u direktnoj vezi sa fenomenom samoispunjavajućih predviđanja. Pogledajmo sada neke od drugih manifestacija sila koje su u osnovi takvih predviđanja. Nastaviću da raspravljam po principu "razmišljanja naglas", odnosno počinjem članak, ne znajući unapred kako će se završiti i šta bih uopšte trebalo da napišem - samo tok misli sa malom revizijom.

Vjerovatno svi znaju takav vic da se mladi specijalisti ne zapošljavaju jer nemaju radnog iskustva. Postavlja se prirodno pitanje: kako da steknu radno iskustvo ako nisu zaposleni? U ovom slučaju, nemamo ništa više od samoispunjavajućeg začaranog kruga koji ima iste korijene kao samoispunjavajuće proročanstvo. Drugi primjer, majka kaže djetetu “ne prilazi vodi dok ne naučiš plivati”, ili, na primjer, djevojčica kaže: “Ne srećem strance”. Jasno je da ovo više liči na šalu, ali imaju isto značenje.

Sada o ozbiljnim stvarima. Robert Merton, jedan od popularizatora ovog fenomena, u jednom od svojih članaka (Samoispunjavajuće proročanstvo (Thomasova teorema)), između ostalog, pisao je o stavovima bijelaca prema crncima, o tome zašto je u Americi u sredini prošlog vijeka na taj način, na primjer, zašto ih nisu zapošljavali na dobrim poslovima i odakle potiču etničke i rasne predrasude. Pročitajte ovaj članak; ako ukratko prepričamo jednu njenu misao (a ima ih dosta), onda je suština sljedeća. Crnci nisu stekli dovoljno obrazovanja i radnog iskustva, ali zašto? Jer njihove sposobnosti nisu bile dovoljno cijenjene, jer su svi znali da crnci ne znaju da rade ništa u čemu su bijelci jaki (npr. u trgovini). Evo začaranog kruga: ljudi ne stiču dovoljno iskustva, jer ih svi smatraju nerazvijenim, iako je ta "nerazvijenost" posljedica toga što on ne stiče iskustvo. Ovo nije samo začarani krug, već i permutacija uzroka i posljedice, o čemu sam ranije govorio. Općenito, Merton tvrdi da su takvi procesi direktna posljedica fenomena samoispunjavajućeg proročanstva kao osnovnog društvenog procesa.

Ali hajde da se odmaknemo od stroge sociologije i da vidimo šta vidimo u stvarnosti. U stvarnosti vidimo da postoji izlaz iz svakog takvog začaranog kruga. Neiskusni ljudi i dalje dobijaju posao, dijete ipak dolazi do vode i uči plivati, djevojčica ipak pronalazi nova poznanstva, a crnci su postali punopravni dio zapadnog svijeta. Pa, pošto takvi samostalni problemi imaju rješenje, onda svaki problem samoispunjavajućeg proročanstva ima rješenje.

Kako bih čitatelja doveo na misao o mogućem rješenju, podsjetit ću se na jednu staru anegdotu (prepisaću je sa interneta, objavljena je na više mjesta):

Jednom je Henry Kissinger bio radoznao:

- Šta je šatl diplomatija?

Kissinger je odgovorio:

- O! Ovo je jevrejski način bez greške! Na primjeru pokazujem kako funkcionira šatl diplomatija. Recimo da želite da oženite Rokfelerovu ćerku za prostog momka iz sibirskog sela.

- Moguće je?

- Prilično je jednostavno. Odem u rusko selo, sretnem tamo zdravog momka i pitam:

- Želiš li da se oženiš američkom Jevrejkom?

On mi je rekao:

- Zašto dođavola?! Ovde ima dovoljno naših devojaka.

rekao sam mu:

- Ali ona je ćerka milijardera Rokfelera!

on:

- O! Onda to menja stvari…

Onda idem u Švajcarsku na sastanak upravnog odbora banke i postavljam pitanje:

- Da li biste želeli da imate predsednika sibirskog seljaka?

- Zašto nam treba Sibirac? - čude mi se u banci.

- Znači on će biti Rokfelerov zet?

- O! Pa ovo, naravno, mijenja stvari!

Nakon toga idem kući Rokfeleru i pitam:

- Hoćeš da imaš zeta ruskog seljaka?

On mi je rekao:

- Šta predlažete? Naša porodica je oduvek imala samo finansijere!

rekao sam mu:

- Znači on će biti i predsednik uprave Švajcarske banke!

on:

- O! Ovo mijenja stvari! Suzy! Dodji ovamo. Prijatelj Kisindžer ti je našao odličnog verenika. Ovo je predsjednik Švicarske banke!

Suzy:

- Fu… Svi ovi finansijeri su impotentni i mrtvi!

I rekao sam joj:

- Da! Ali ovaj je veliki Sibirac!

ona:

- Ltd! Ovo mijenja stvari!

šta vidimo? Dato je neko predviđanje, koje u trenutku predstavljanja uopšte nije nužno pouzdano. Ispada da se na neki način "zadužujemo". Zatim se iz ovog predviđanja gradi lanac događaja, koji vodi do istinitosti prvobitnog predviđanja - "mi vraćamo dug". Međutim, u samom procesu ovog ciklusa ne samo da smo preuzeli i otplatili dug, već smo dobili i beneficije. Odnosno, možete ga uporediti sa određenim kreditom u banci (nije bitno, sa ili bez kamate) - mi ga uzimamo da obavimo neki posao, a onda ga vraćamo, završavajući ovaj posao i dobijajući željeni rezultat i za sebe i za vraćanje duga….

Podsjećajući na staru antičku izreku "klinom izbijaju klin" ili "nema trika protiv pajsera ako nema drugog poluga", razmišljajući čitatelj je već shvatio da se u metodologiji ovakvih "zatvaranja" može pronaći jedna od opcija za suočavanje sa samoispunjavajućim proročanstvima, budući da imaju isti sociološki korijen.

Ovaj korijen je Thomasov teorem, koji kaže da "Ako ljudi definiraju situacije kao stvarne, onda su stvarne po svojim posljedicama" ili, da ga malo preformulišemo, "definicija društvene situacije je dio ove situacije."

Dakle, ako se nađemo u začaranom krugu samoispunjavajućeg proročanstva, možemo ga napustiti na isti način na koji smo u njega ušli - trebamo pokazati volju i poništiti početnu lažnu premisu s kojom je sve počelo, kao da odbijamo učiniti akcije koje smo uradili samo zato što su verovali da je proročanstvo istinito. Otprilike isto kaže R. Merton u gore spomenutom članku:

Primjena Tomasove teoreme također pokazuje da se tragični, često čak i začarani krug samoispunjavajućih proročanstava može prekinuti. Potrebno je napustiti početnu definiciju situacije koja pokreće kružni tok. A kada se prvobitna pretpostavka dovede u pitanje i uvede nova definicija situacije, kasniji razvoj događaja opovrgava tu pretpostavku. I tada vjerovanje prestaje definirati stvarnost.

Možete pokušati definirati situaciju na svoj način, pokrenuti još jedan lanac radnji koje vode do željenog rezultata, kao da stvarate vlastito proročanstvo za razliku od onog iz kojeg želimo izaći. Ali ovdje morate biti oprezni: stvaranjem vlastitog protuproročanstva umjesto originalnog možete samo pokrenuti mehanizam njegove [početne] implementacije. Zašto? Zato što ste počeli da delujete, prihvatajući prvobitno proročanstvo kao istinu, o čemu svedoči i sama činjenica borbe protiv toga.

Nažalost, R. Merton ne odgovara na niz drugih važnih pitanja. Na kraju krajeva, predloženo rješenje može (a čak i tada ne uvijek) biti prikladno za jednu osobu. I kako uvjeriti grupu ljudi koji se ne poznaju da je potrebno izaći iz začaranog kruga? Kako ste mogli objasniti štedišama banke da su glasine o bankrotu laž i da bi, ako bi svi potrčali da uzmu novac, banka zaista bankrotirala? Kako objasniti gomili da ona sama ide na ono čemu se protivi?

Odgovor na ova pitanja ostaje da se vidi. Za sada mi je potrebno da čitalac shvati da su takve pojave osnova gotovo svih društvenih procesa, te stoga upravo te pojave koje su zatvorene u sebe čine temelj nove nauke socijalnog šumarstva.

Preporučuje se: