Sadržaj:

Skandal sa sankcijama: Kaspersky Lab protiv 17 američkih obavještajnih službi
Skandal sa sankcijama: Kaspersky Lab protiv 17 američkih obavještajnih službi

Video: Skandal sa sankcijama: Kaspersky Lab protiv 17 američkih obavještajnih službi

Video: Skandal sa sankcijama: Kaspersky Lab protiv 17 američkih obavještajnih službi
Video: Argentina: Više od 100.000 preduzeća na rubu propasti 2024, Maj
Anonim

Kao što znate, od 2017. Sjedinjene Države su počele da uvode lične sankcije protiv Kaspersky Lab-a, optužujući kompaniju da radi sa ruskim špijunima, ali istovremeno skrivajući od javnosti jednu zanimljivu činjenicu.

Drugim riječima, sredinom 2016. godine ruski IT gigant je učinio da 17 američkih specijalnih službi izgledaju kao potpune budale. S obzirom na to, ne čudi što se godinu dana nakon pružene pomoći kompanija našla u središtu skandala sa sankcijama…

Naduvane mogućnosti

Kako se nedavno saznalo, Američka agencija za nacionalnu sigurnost suočila se s velikom i opasnom krizom prije nekoliko godina. Otkrio je da je neko ukrao 50 TB tajnih podataka iz odjela, drugih specijalnih službi i drugih vladinih agencija u proteklih dvadeset godina. Ovo je bilo najveće curenje nejavnog materijala u istoriji Sjedinjenih Država.

Sva moć zapadne obavještajne zajednice uložena je u potragu za odvažnom "krticom", uključeni su njeni vlastiti sistemi internog nadzora, vlada, istražitelji, specijalna odjeljenja i federalne službe. A već 2016. godine, uz veliku pompu u cijeloj zemlji, objavljeno je da je izvjesni Harold Martin - bivši zaposlenik kompanije NSA izvođača radova - krivac "velike prevare". Za svaku od 19 epizoda koje su mu pripisane, logoraš je ukupno dobio po 10 godina zatvora, odnosno ukupno oko dva vijeka zatvora.

Visokopozicionirani učesnici "potjera" dobili su medalje, promocije, a mediji su širili PR o tome kako dobro funkcionira američki specijalni i policijski sistem. Iznenada, tri godine kasnije, 9. januara 2019. godine, grmljavina je zagrmila stranicama autoritativnog izdanja Politico. Pozivajući se na izvore u američkim specijalnim službama, list je objavio da Martina nije razotkrila američka Temida, već jedna kompanija iz zemlje "neprijateljske" prema Sjedinjenim Državama koja je bila podvrgnuta sankcijama. I uradila je to bez ikakve pompe…

“Svih ovih godina mislili smo da je Harold uhvaćen zahvaljujući najnovijim metodama američkih obavještajaca”, objavili su mediji. "A sada se ispostavilo da ovo hapšenje izgleda kao da dokazuje da američke specijalne službe nisu dobre ni za šta."

Kako se ispostavilo, "holivudsko" hapšenje bivšeg NSA izvođača 2016. dogodilo se samo zato što je ruska IT kompanija za sajber sigurnost ukazala na prijetnju Sjedinjenim Državama. I to je uradila na dobrovoljnoj bazi.

Na tragu hljebnih mrvica

Čim su svetski mediji oglasili vest da je neko ukrao oko 500 miliona stranica poverljivih dokumenata, uključujući podatke o američkim vojnim operacijama, Kaspersky Lab je odlučio da sprovede sopstvenu istragu. Kao rezultat toga, kompanija sa sjedištem u Moskvi pronašla je na svojim serverima nekoliko sumnjivih poruka od korisnika pod imenom "HAL 999999999".

U drugačijoj situaciji niko ne bi obraćao pažnju na pisma sličnog sadržaja i postscriptu "Ponuda važi tri nedelje", nikad se ne znaju vicevi o javnom preduzeću, ali u tom trenutku anonimna hakerska grupa Shadow Brokeri su pustili hakerske alate za slobodan pristup koji su prethodno ukradeni od NSA. Na mreži je objavljena aukcija za njihovu brzu prodaju. Pod pretpostavkom da su opisani događaji možda povezani, zaposleni u "Kasperskyju" su se udubili u pitanje.

Sličan pseudonim ubrzo je pronađen na jednom od stranih sajtova za upoznavanje, na čijem je profilu bila fotografija. Na fotografiji je Laboratorija pronašla šibice sa izvjesnim Martinom i podatke o njegovom mjestu stanovanja - Annapolis, Maryland. Tada je na društvenoj mreži Linkedin pronađena stranica osobe po imenu Hal Martin koja radi u oblasti informacione sigurnosti. Stavljajući sve zajedno, kompanija je shvatila da treba dodati još jedan komad.

Tada je odlučeno da se provjeri jedna američka korporacija pod imenom Booz Allen Hamilton. Bila je istaknuta po tome što je bila i izvođač NSA, a osim toga, u njoj je svojevremeno radio ozloglašeni Edward Snowden. Ideja se isplatila, pa se tražena osoba na spiskovima zaposlenih pojavila pod imenom Harold Martin.

Na odluku da zaključke donesene obavještajnim službama SAD potaknula je, po svemu sudeći, ideja da na taj način kompanija dokaže svoju nevinost ruskim obavještajnim službama. Zaštitite se od sankcija pokazujući da to ne krši američke tvrdnje i da ne prijeti Washingtonu. Međutim, očito im nije bilo jasno o kojim kategorijama zapravo razmišlja Bijela kuća.

Sindrom samoisključivosti

22. avgusta 2016. zaposlenik Kaspersky Laba kontaktirao je predstavnika NSA i dao mu sve prikupljene informacije o Martinu, a 27. avgusta 2016. FBI je napravio „neočekivani“iskorak u slučaju. Osumnjičeni je uhapšen.

Ako je Kaspersky mislio da će ovaj korak ukloniti sumnje sa sebe, duboko se prevario. Sjedinjene Države su ruski potez shvatile kao javnu uvredu. Po njihovom shvaćanju, ovo je prava punkcija, snažan udarac vjeri Amerikanaca u vlastitu isključivost. Nije šala ako se jedna ruska kompanija zaista ispostavi da je sposobna za nekoliko dana učiniti ono što američki Sistem nije uspio implementirati za nekoliko godina. Prema mišljenju političara iz Sjedinjenih Država, takva verzija istorije jednostavno ne može postojati, što znači da je Laboratorija ovaj potez povukla u saradnji sa ruskim specijalnim službama. Ova verzija je mnogo više zadovoljila Sjedinjene Države.

Kao rezultat toga, umjesto nade da će ovaj gest pomoći pomoći Kasperskyju da zaštiti svoju kompaniju od sankcija, sve se pokazalo upravo suprotno. I nije iznenađujuće, jer, kao što je poznato iz istorije, samo prijateljstvo može biti gore od neprijateljstva sa Anglosaksoncima.

Već u julu 2017. administracija američkog predsjednika isključila je rusku antivirusnu kompaniju sa liste dobavljača softvera i hardvera. Proizvodi više nisu odobreni za upotrebu u državnim agencijama. A dva mjeseca kasnije, američke vlasti su naredile uklanjanje svih rješenja "Laboratorije" iz svih budžetskih institucija države.

Osnivač kompanije Jevgenij Kasperski na sve načine je negirao bilo kakvu povezanost sa ruskim specijalnim službama, tvrdeći da bi odmah povukao posao iz Rusije ako bi mu se obratio sa predlogom da špijunira klijente. Ali niko nije slušao njegove riječi, jer bi inače morali priznati da jedna kompanija iz Rusije ponekad može nadmašiti sve mogućnosti američkih specijalnih službi.

Kasperskyjeva spremnost da sarađuje sa američkim vlastima u raznim istragama nije urodila plodom. Čak ni neviđeni gest ruskog programera, koji je 2017. odlučio da nezavisnim stručnjacima širom svijeta otkrije izvorni kod svojih proizvoda (uključujući kod za ažuriranje softvera i antivirusne baze podataka), nije donio ništa.

Nažalost, ovaj primjer još jednom dokazuje da, uprkos svom briljantnom kvalitetu, mnogi naši jedinstveni profesionalci u privatnoj industriji još uvijek ne razumiju šta je politička Amerika. Ne mogu prihvatiti da se Anglosaksonci u svjetskoj areni ne pridržavaju nikakva pravila i da ispunjenje njihovih zahtjeva ne daje nikakve garancije.

Kao dokaz za ovaj zaključak, američke vlasti su u maju 2018. konačno odbile sve tvrdnje ruske kompanije koja se žalila na sankcije sudu. A u isto vrijeme, na "savjet" iz Washingtona, Evropski parlament je u junu iste godine usvojio sličnu rezoluciju kojom se Kaspersky proizvodi prepoznaju kao "zlonamjerni".

Zapad je navikao na njegovu "isključivost" i stoga je iskreno uvrijeđen činjenicom da ga Rusija doživljava kao arogantnu fikciju…

Preporučuje se: