Porijeklo Slovena zavadilo je poljske genetičare i arheologe
Porijeklo Slovena zavadilo je poljske genetičare i arheologe

Video: Porijeklo Slovena zavadilo je poljske genetičare i arheologe

Video: Porijeklo Slovena zavadilo je poljske genetičare i arheologe
Video: Люди ВЕЛИКАНЫ, которых сняли на видео! 2024, Maj
Anonim

Time se potpuno uništava koncept prema kojem se tvrdi da su se prvi Sloveni u Evropi pojavili tek u srednjem vijeku. Naučnici su ispitali mitohondrijsku DNK više od 2.500 predstavnika slovenskih naroda: Ukrajine, Poljske, Bjelorusije, Češke, Rusije, Slovačke, kao i Srbije, Hrvatske i Slovenije.

"Razgovaramo sa arheolozima koji tvrde da je pojava Slovena u Evropi relativno novije vreme. Prema njihovoj teoriji, Sloveni su se u Evropi pojavili tek u ranom srednjem veku. Ovi zaključci su zasnovani na analizi elemenata materijalna kultura Slovena. Međutim, genetska analiza opovrgava ovu verziju. Neki preci Slovena mogli su se pojaviti na teritoriji Evrope prije četiri hiljade godina", kaže jedan od poljskih naučnika Tomasz Grzybowski.

Tako su naučnici sa Univerziteta Kopernik skloni autohtonoj teoriji o pojavi Slovena, prema kojoj su se prvi Sloveni u Evropi pojavili najkasnije u gvozdenom i bronzanom dobu.

"Prema našim istraživanjima, uspjeli smo pronaći slične komponente DNK mitohondrija Slovena, koje su bile u srednjoj Evropi prije tri hiljade godina", istakli su naučnici.

Diskusije koje se nastavljaju u naučnom svijetu o ovom pitanju tiču se dva različita plana. Pristalice prve tvrde da su Sloveni prilično mlada grupa. Njihovi zaključci zasnivaju se na proučavanju materijalne kulture nacionalnosti. Protivnici uzvraćaju: materijalna kultura je jedno, a geni nešto sasvim drugo.

Među poljskim naučnicima ima dosta onih koji se drže krajnje autohtone teorije o poreklu Slovena (Sloveni poreklom sa teritorije Poljske), a ima i dosta pristalica teorije koja tvrdi da su Sloveni migrirali u Evropu iz drugim kontinentima Zlatnog globusa. Do danas, nijedna grupa se još nije uspjela složiti oko jedne verzije. Međutim, istraživanje naučnika sa Univerziteta Kopernik može baciti novo svjetlo na staru debatu i, moguće, staviti tačku na višegodišnju raspravu.

Preporučuje se: