Sadržaj:
Video: Roboti proširuju jaz između bogatih i siromašnih
2024 Autor: Seth Attwood | [email protected]. Zadnja izmjena: 2023-12-16 15:59
Algoritmi i mašine nemaju vlastitu volju, ali je imaju elite koje posjeduju proizvodnju. Odsustvo radnika ići će u ruke bogatih i pomoći im da se izoluju od nezaposlenih masa koje su ostale bez sredstava za život.
Porez na rad robota i druge zakonodavne inicijative koje kontroliraju usvajanje robotike pomoći će u zaštiti svijeta od distopije koju dopisnik Guardiana Ben Tarnoff naziva robotskim kapitalizmom.
Utjecaj automatizacije raste ne svake godine, već svakog mjeseca. Nije iznenađujuće da mnogi poduzetnici i političari razmišljaju o uvođenju poreza na rad robota. Milijarder i filantrop Bill Gates izjasnio se u prilog ovoj inicijativi. Evropski parlament je razmatrao takvu mogućnost, ali je odustao od te ideje. Mnogi smatraju da je ova ideja suluda, iako će objektivno mašine i algoritmi značajnom dijelu zaposlene populacije uskratiti posao. I ljudi će morati od nečega živjeti ili, barem, biti obučeni za novu specijalnost.
Robo-apokalipsa još nije stigla, a stručnjaci smatraju da je prerano za brigu. A glavni problem nije u tome što će roboti izmaći kontroli i krenuti da ubijaju ljude – scenario o kojem Elon Musk sanja u svojim noćnim morama. Glavna prijetnja robotizacije je progresivna ekonomska nejednakost. Problem je političke prirode i također ga treba riješiti političkim metodama, smatra dopisnik The Guardiana Ben Tarnoff.
Istorija je uvijek iznova dokazala da automatizacija ne samo da uništava radna mjesta, već i otvara nova. Od pojave bankomata širom svijeta 1970-ih, broj bankarskih savjetnika se samo povećavao. Njihovi profesionalni zadaci su se promijenili, ali je posao ostao.
Ali sada je sve drugačije, kaže Tarnoff, jer uskoro ljudi jednostavno neće imati šta da rade. Tehnologija stvara situaciju u kojoj se bogatstvo proizvodi ne manje količinom rada, već njegovim odsustvom u principu.
Čini se, šta nije u redu sa proizvodnjom bogatstva bez ljudskog rada? Problem je ko ima bogatstvo. U kapitalističkom sistemu, nadnice radnika su simbol proizvoda koje su proizveli, to su plodovi njihovog rada. Ovaj udio je opadao tokom godina, a produktivnost je porasla. U automatizovanom svetu ništa ne sprečava bogate da sami umnožavaju svoje bogatstvo, bez učešća drugih ljudi. Kapital nezavisan od rada radnika znači kraj samog koncepta nadnice. Radnici gube ne samo sredstva za život, već i svoju društvenu moć. U doba automatizacije više ne mogu sami štrajkati i zaustavljati proizvodnju. A roboti, kao što znate, ne štrajkuju.
Kapital koji generiraju roboti omogućit će elitama da se potpuno apstrahuju od društva, iako su zahvaljujući svojim privatnim otocima i avionima već prilično izolirane. Jedan takav scenario razmatra sociolog Peter Freis u svojoj knjizi Četiri scenarija za budućnost: Život nakon kapitalizma. "Eksterminizam" je mračna distopija ukorijenjena u nejednakosti i oskudici resursa. Grupa bogatih ljudi će formirati elitu i živeti u izolaciji, dok će siromašne mase biti ozbiljno ograničene u pravima, ili, u najgorem slučaju, uništene. Eksterminizam je, prema Freisu, genocid u kojem bogati uništavaju siromašne.
Irkutsk startup je štampao kuću za jedan dan, potrošivši 600 hiljada rubalja
Ako ovakvi scenariji ne opravdavaju uvođenje poreza na rad robota, onda barem navode na razmišljanje o poduzimanju barem nekih mjera kako bi se spriječila moguća distopija. Bill Gates predlaže zadržavanje inovacija dok se ne uspostave sigurnosne mreže. Ali za Tarnoffa, praćenje napretka je rješenje s ćorsokaka.
Tehnologije olakšavaju život, a ne komplikuju ga roboti i algoritmi, već bogate elite
Već danas, prema podacima Oxfama, 8 najbogatijih ljudi na svijetu imaju isti iznos kao polovina svjetske populacije. U budućnosti će grupa milijardera već kontrolirati 100% svjetskog bogatstva. I nešto treba učiniti u vezi s tim prije nego što nas robotski kapitalizam uništi sve.
Podsjetimo, filmovi koji opisuju ovakve scenarije redovno se pojavljuju u kinima. Jedna od ovih slika je "Elysium. Raj nije na zemlji." Prema zapletu iz 2159. godine, postoje dvije klase ljudi: veoma bogati, koji žive na čistoj svemirskoj stanici koju je napravio čovjek pod nazivom Elysium, a ostali koji žive na prenaseljenoj, uništenoj Zemlji. Nemilosrdni vladin službenik, ministar Rhodes neće se zaustaviti ni pred čim kako bi primijenio zakone protiv imigracije i sačuvao luksuzni način života građana Elizijuma.
Preporučuje se:
Bili su spremni da "slome" dedu, ali nešto je pošlo po zlu TOP-7 najčudnijih bogatih ljudi na planeti
U dnevnim biltenima vijesti možemo vidjeti ove ljude u skupim i lijepim odijelima, čija se sama cijena običnom čovjeku čini jednostavno transcendentalnim. Kreću se isključivo u luksuznim automobilima, a slobodno vrijeme provode u prestižnim ljetovalištima
Plutajući gradovi su prestiž bogatih. Vještačka ostrva iz celog sveta
Pandemija koronavirusa uspjela je oživjeti jednu od najpoznatijih legendi - mit o Atlantidi. Ideja o plodnom ostrvu sa mudrim vladarima i pristojnim građanima dobila je drugu šansu zahvaljujući sistatiranju. Ovo je naziv za život u autonomnim plutajućim gradovima, gdje vrijede njihovi zakoni. Prema riječima predstavnika ovog pokreta, zajednice koje plutaju na otvorenom moru su gotovo jedina šansa da se planeta spase od smrti
Energetski parazitizam bogatih bogataša
Novo istraživanje naučnika sa Univerziteta Lids u Velikoj Britaniji otkrilo je izuzetno velike razlike u korištenju energije među bogatim i siromašnim ljudima, kako unutar tako i između zemalja. U radu je ispitivana energetska nejednakost u 86 zemalja svijeta - od visoko razvijenih do razvijenih. Za proračun i analizu korišteni su podaci Evropske unije i Svjetske banke. Naučnici naglašavaju da je ovo prva takva analiza, što ranije nije rađeno, navodi se na sajtu univerziteta
Tehnološki jaz. Tečni čelik i Saint Martin
Počeću svoju priču izdaleka. Naišao sam na sliku na kojoj leži Siemens mašina za polaganje kablova "Faraday". Faraday
Crna aristokratija: Lista bogatih u Firenci nosi ista prezimena kao i prije 600 godina
Rezultati su iznenadili i same istraživače: među najbogatijim poreskim obveznicima 15. i 21. veka skoro 900 imena se poklapa