Rad V.I. Dahl kao prijekor carskim i sovjetskim lingvističkim akademicima

2024 Autor: Seth Attwood | [email protected]. Zadnja izmjena: 2023-12-16 15:59

Prije nešto više od dvije stotine godina objavljen je prvi ruski objašnjavajući rječnik. Dahlu je preostalo još šest godina.

Leksikografija je bila u žalosnom stanju. Mora se reći da u Rusiji nikada nije postojala tradicija sakupljanja i zapisivanja riječi, niti, općenito, bilo kakvo interesovanje za svoj jezik.

O čemu pričati ako je prvi ruski rečnik sastavio Englez Džejms 1619. I od tog datuma mnogi naši savremeni etimolozi bez oklijevanja broje istoriju ruskih reči.

Do sada se koristimo etimološkim rječnikom ruskog jezika koji je potekao iz pera Nijemca Vasmera, gdje je logika otprilike sljedeća: budući da su njemačke guske poznate po svojoj debljini, riječ hans je izvorno njemački.

A prvi rečnik ruske frazeologije izašao je - strašno je pomisliti - ne kasnije od četrdeset godina.

Na pozadini ove stare lijene leksikografske nedostatke, 40-godišnji individualni rad Vladimira Ivanoviča Dahla uzdigao se kao 33 heroja iz morskih dubina. Oaza u spaljenom intelektualnom prostoru.

Ne može se reći da je Dahlova naučna biografija bila neuspješna. Njegova leksikografska i etnografska aktivnost tokom njegovog života bila je i odobravana i podsticana. Sa 37 godina već je bio dopisni član Carske akademije nauka, a za prve brojeve "Rječnika" V. I. Dal je dobio zlatnu Konstantinovu medalju od Carskog geografskog društva, 1868. je izabran za počasnog člana Carske akademije nauka, a nakon objavljivanja čitavog rječnika nagrađen je nagradom Lomonosov. I sve to uprkos kritikama jerarha iz nauke, pa čak i samoj kleveti.

Posebno se oružala protiv V. I. Dahlova akademska nauka nakon njegove smrti. I samouk, i regionalni dijalektizmi i traganje za korijenima – za što god ga optuživali, pa i za zaluđenost spiritualizmom, “sklonost poeziji” (?), pa čak i “izvjesni radikalni, organski nedostatak u čitavom duhovnom magacinu” (vidi Enciklopedija Brockhaus i Efron), kao da zaboravlja da je zapravo V. I. Dahl je orao na praznoj njivi, jer rječnici objavljeni prije njega zapravo nisu bili ruski, već crkvenoslovenski.

Jasno je da s takvom pozicijom akademskoj nauci nije preostalo ništa drugo nego da pokaže cijelom svijetu kakav bi trebao biti ruski objašnjavajući rečnik.

Stvoren je istraživački tim pod vodstvom akademika Grotha, koji je radio dosta dugo. Do 1895. objavljen je 1 tom (slova A-D). Onda se koncept promijenio. Rukovodstvo je preuzeo akademik Šahmatov i za 12 godina(1907), napregnutim naporima zajednice akademikaje dodan još tri slova(E, F, H). A sada je rečnik više ličio na Dahlov. Vidite o tome u Uvodu u Ušakovljev rječnik.

Niko nije čuo ništa više o ovom rječniku. Kao rezultat toga, akademska planina nije rodila miša.

U sovjetsko doba, veliki leksikolog je bio praktično zaboravljen. Očigledno je presudnu ulogu ovdje odigrala primjedba Lenjina, koji je izrazio svoje nezadovoljstvo Dalovim objašnjavajućim rječnikom, koji je već bio "zastarjeli".

Jasno je da u brojnim udžbenicima lingvistike koji su izmišljeni tokom godina sovjetske vlasti nećete naći ni spomena giganta. Ali čak iu posebnim radovima koristi se figura zadane vrijednosti.

Dakle, među više od tri stotine imena navedenih u knjizi Berezina F. M. „Ruska lingvistika kasnog 19. - početka 20. veka.”(Izdavačka kuća„Nauka”) imena V. I. Dahl, ponos ruske lingvistike, ne sve.

Naš renomirani stručnjak za leksikografiju Yu. N. Karaulov, autor Opšte i ruske ideologije (Izdavačka kuća Nauka), čini se da nikada nije čuo za V. I. Dale.

S. I. Ožegov, koji nije mogao biti nespoznat za Dalov gigantski rad, budući da je učestvovao u sastavljanju Ušakovljevog rječnika, u kojem se Dal još spominje (1935), nije smatrao potrebnim u svom predgovoru da se osvrne na rad čovjeka na na čijim je ramenima zapravo stajao.

Riješite pitanje. Odakle Ožegovu zastarjela i kolokvijalna riječ twist u smislu "udati se"? Naravno, ukraden je od V. I. Dahl, u vrijeme kada ova riječ još nije bila zastarjela. Dakle, trebalo bi da se pozovete. Barem u predgovoru. Ili kako, gospodo akademici?

Dolazi do toga da uzmu Dahlove riječi i patentiraju ih kako bi kasnije zaradili novac tužeći ruski narod za pravo na korištenje njihovog jezika. Neko Uspenski je navodno izmislio "zver nepoznatu nauci" pod imenom " cheburashka ”. Kao, niko ne poznaje Daliju, tako da možete krasti iz ovog izvora koliko god želite.

Otvorite Dahl, gospoda Uspenski, čitajte crno na belo: Čeburaška, knj. "Vanka-ustani, kukuljica, koja, kako god da je baciš, sama se diže na noge." Dodajmo: od arapskog sabu: p "pacijent".

Na arapskom, ovaj korijen je "brodski balast". A na ruskom postoji paralela: čeburak „tačka ravnoteže, prekretnica“.

Ali pogledajte kako je V. I. Dahl otkriva i nakon njegove smrti ovi prevaranti.

Inače, svojevremeno je radio u Ministarstvu pravde, koje se na arapskom zove ada: la, doslovno “pravda”. U ruskom izrazu mjesta koja nisu tako udaljena, ruska riječ je samo jedna - mjesta. Iza ostatka, zapravo, stoji arapska rečenica, koja doslovno kaže nassat al-adala unna "koju je dodijelila pravda". Suštinu osobe određuje ime.

Koliko god se kriptolozi praznine trudili da zbrišu iskreno ime V. I. Dahl, njegov vokabular će ostati u vječnosti, a imena jezičkih pustoši potonuti će u zaborav

Zašto? Jer svo akademsko bratstvo, zajedno, nije u stanju da to shvati rječnik V. I. Dahl ima dokument tog doba … Sastavljen je po principu „ono što vidim to i pišem“. Vjerovatno, efekat pomorske obuke.

To je to. Ovaj „samouki diletant” u naučnom nivou svog nesebičnog rada bio je daleko ispred razmišljanja oca strukturalne lingvistike F. de Sosurea o sinhronicitetu i dijahronosti jezičkog sistema. A čak i kada su 60-ih godina prošlog vijeka glasine o sistemu Sossure doprle do naših akademika, oni još uvijek nisu shvatili da u našoj zemlji postoji sistematski opis sinhronijskog stanja jezičkog sistema na leksičkom nivou. oživljava već vek od tada.

Što se tiče etikete „samouki amater“, hvala Bogu da mu prah poučnih akademika nije dotakao glavu. Inače, umjesto dokumenta epohe, imali bismo normativnu mrlju. Karakteristično je da naši normalizatori samo optužuju Dahla da pokušava standardizirati jezik. Zaista, oni koji imaju mane imaju tendenciju da ih vide u onima oko sebe.

Evo još jedne prečice iz naučne zajednice: "tragač korijena". Pa šta je nauka, gospodo, akademici, bez traženja? Jasno je da u to vrijeme iu toj pljesnivoj atmosferi akademska dominacija IN AND. Dahl nije mogao, posvetivši se isključivo ruskom jeziku, da pronađe pravi način za etimologizaciju riječi. Ali morao ga je potražiti. Zašto?

Pa, prvo, zato što je bio naučnik, kako kažu, od Boga.

I drugo, ime ga je navelo na potragu. Činjenica je da arapski korijen dall znači “pokazati (put), dokazati”, “ukazati na značenje”. Odavde su dali: l "priručnik", "vodič", dali: la "značenje riječi, na šta riječ ukazuje." Taj V. I. Dahl je to uspješno izveo, sastavljajući referentnu knjigu značenja riječi na ruskom jeziku. I sva buduća Rusija će ga slaviti u vijeke vjekova, ako ne izgubi razum.

Usput, iz ovog korijena ruski bit što doslovno znači "vodiči" na arapskom. Dahl ovu riječ upućuje na korijen oud "prihvat, projektil", što je netačno, jer je to posljednja riječ od arapskog oudd "naprava". Ovdje postoje različiti korijeni: DLL i ʺ̱DD.

Ali Dal još nije znao da je princip etimologizacije ruskih riječi jednostavan: sve što u ruskom nema motiv, od riječi do bilo kakvih izraza, objašnjava se arapskim jezikom. I obrnuto. Od ovog pravila nema izuzetaka.

Ovaj par jezika čini srž zajedničkog ljudskog jezika. Zove se RA. Rečnici su već sastavljeni, konceptualni radovi napisani. Problemi etimologije su konačno riješeni. Ali oni su riješeni, između ostalog, zahvaljujući gigantskom radu V. I. Dahl.

Kako, na primjer, shvatiti da arapska riječ yakrut „svodnik“dolazi iz ruskog jezika, na kojem ju je prvi dokumentirao V. I. Dahlem. A takvih slučajeva je bezbroj.

IN AND. Dal je koristio pseudonim Cossack Lugansky. Nije znao da na arapskom livada znači "jezik". Ali ja sam to osetio i krenuo napred, utirući put ruskom narodu ka Istini.

Radi pravednosti, mora se reći da je princip ugniježđenja korijena u organizaciji rječnika u to vrijeme donekle zakomplicirao potragu za pravom riječi, jer je za pravilno izolovanje korijena potrebna filološka obuka. Ali u naše vrijeme, kada se pojavila elektronska pretraga, problem je otklonjen, a korisnici su, mislim, već osjetili prednosti ovakvog načina organizacije rječnika.

Napori našeg sunarodnika nisu bili uzaludni. Danas su sve traženiji, uprkos onima kojima se to ne bi svidjelo. Štaviše, oni su već zauvijek ušli u riznicu ruske misli.