Lihvarska Rusija kao raj za međunarodne dilere
Lihvarska Rusija kao raj za međunarodne dilere

Video: Lihvarska Rusija kao raj za međunarodne dilere

Video: Lihvarska Rusija kao raj za međunarodne dilere
Video: "Барбие" такмичење у лепоти | Ко ће победити? Диана Схов 2024, Maj
Anonim

Stalno govorimo da su kamate na bankarske kredite u Rusiji visoke. Ali sve se uči poređenjem. Možda pretjerujemo, pretjerujemo? Nudim čitaocima neka poređenja Rusije sa drugim zemljama. A onda ćemo pokušati razumjeti razloge i značenje razlika u zemljama.

Komparativnu analizu kamatnih stopa na kredite stanovništvu banaka Ruske Federacije i niza drugih zemalja (Njemačke, SAD, Grčke) izvršili su stručnjaci informativnog resursa BancRF.ru. Studija odražava sliku od sredine 2018. Razmatrani su krediti uporedivi po terminima i obimu. Svi su bili neciljani. Za dobijanje informacija o svakoj zemlji uzeto je pet banaka, a izbor banaka je bio proizvoljan.

Za svaku zemlju uzete su maksimalne i minimalne stope, a zatim je izračunat prosjek (aritmetičke sredine). Ispala je sljedeća slika (%): Njemačka - 4, 92; SAD - 12, 79; Grčka - 12, 41; Ruska Federacija - 18, 52. Ispada da su u Rusiji krediti stanovništvu u proseku jedan i po puta skuplji nego u SAD ili Grčkoj, i 3,8 puta skuplji nego u Nemačkoj. Jedina utjeha za Rusiju je što je u Ukrajini, prema istoj studiji, prosječna stopa iznosila 48,86% (što je, inače, jedna od najviših stopa u svijetu).

A evo još jedne recenzije, koja vam omogućava da uporedite kamatne stope na hipotekarne kredite u Rusiji i drugim zemljama. Slika oslikava stanje na početku tekuće, 2019. godine. Lideri po najpovoljnijim uslovima hipotekarnih kredita su tri zemlje: Finska, Švajcarska, Japan. U Japanu je prosječna godišnja stopa na takve kredite oko 1,2%. Rokovi na koje se daju krediti su oko 50 godina. U Finskoj je stopa u rasponu od 1,1-1,5%, a rok je takođe oko pola veka. Ali u Švajcarskoj se krediti nazivaju "doživotne hipoteke", jer se rokovi mogu protegnuti i do 100 godina. A stopa je samo 1, 4-1, 6% godišnje.

Slika
Slika

Slijedi prilično velika grupa zemalja sa kamatnim stopama od 1,5 do 3,5% godišnje. Ove zemlje su (u zagradama - vrijednost stope): Njemačka (1, 5-2, 0); Luksemburg (1, 8); Švedska (1, 87); Slovačka (1, 90-1, 92); Francuska, Litvanija, Danska, Češka, Estonija (sve u rasponu 2-2, 2); Belgija, Italija (2, 2-3, 0); Velika Britanija, Austrija, Portugal, Holandija (2, 5-3, 0); Španija, Letonija (3, 0); Italija, Grčka, Malta, Rumunija (3, 5).

Slijedi grupa zemalja sa umjerenim kamatnim stopama u rasponu od 3, 5 do 6, 0. To su sljedeće zemlje: Poljska (3, 7-4); Irska (3, 8); Kipar (4, 0); Bugarska (4, 5-5, 0); Hrvatska (5, 0-6, 0); Mađarska (6, 0).

Koji su pokazatelji kamatne stope u Rusiji? Početkom ove godine, prema različitim procjenama, prosječna ponderisana stopa na hipotekarne kredite ruskih banaka bila je na nivou od 10 odsto godišnje. Kao što vidite, jaz u stopi između Rusije i zemalja koje sam naveo je kolosalan. I to uprkos činjenici da su uslovi hipotekarnih kredita u Rusiji vrlo kratki. Prošle godine je prosječan mandat bio 14 godina. Ove godine je, međutim, prema podacima Centralne banke, povećan na 17 godina.

Opet, Ukrajina može pružiti neku utjehu građanima Rusije. Uslovi za hipotekarne kredite tamo su jednostavno nečuveni. Stopa je bila u prosjeku na početku godine od 17 do 22% godišnje. Istovremeno, troškovi stanovanja također nisu mali. Hipoteka tamo ima prosječan rok od 10 godina. Dakle, za stan ćete morati platiti tri cijene. Situacija je bila gora nego u Ukrajini u Argentini. Kamatne stope su bile 26-28% godišnje. Ali treba priznati da je Rusija danas po hipotekarnim kreditima bliža Ukrajini i Argentini nego Finskoj ili Japanu.

Da, jasno je da je lihvarstvo danas zavladalo najvećim dijelom svijeta. Ali po visini kamatnih stopa na kredite, Rusija je u grupi vodećih zemalja. Razlog za ovakvo stanje je očigledan - monetarna politika ruske centralne banke.

Centralna banka određuje "temperaturu" (kamatne stope) na kreditnom tržištu u bilo kojoj zemlji uz pomoć takvog regulacionog uređaja kao što je ključna stopa. Jednostavnije rečeno, ključna stopa je minimalni procenat po kojem Centralna banka može kreditirati komercijalne banke, a istovremeno je i maksimalni procenat po kojem je spremna da od njih prihvati sredstva za depozite.

Slika
Slika

Kada je svjetska finansijska kriza 2007-2009. dostigla vrhunac, centralne banke zemalja "zlatne milijarde" počele su prilično odlučno da smanjuju ključne stope. Federalne rezerve su 2008. godine snizile ključnu stopu skoro na "postolje", odnosno na 0,00-0,25%. Na ovom nivou ga je zadržao do kraja 2015. (kada je napravljeno prvo povećanje od 25 baznih poena). Otprilike ista je bila i putanja ključne stope u Evropskoj centralnoj banci (ECB), centralnim bankama mnogih evropskih zemalja (koje nisu uključene u evrozonu) i drugim zemljama „zlatne milijarde“. Ali u Rusiji se kamatna stopa Centralne banke (ranije se zvala stopa refinansiranja) kretala u suprotnom smjeru. Tako je još 2013. godine stopa iznosila 5,50%, a do kraja 2014. godine skočila je na rekordnih 17,0%.

Gruba formula za izračunavanje prosječnih kamatnih stopa na kredite komercijalnih banaka u našoj zemlji: udvostručite stopu Banke Rusije i dobićete predstavu o cijeni bankarskih kredita za fizička lica i kompanije. Shodno tome, u navedenom vremenskom periodu prosječne kamatne stope na kredite u Rusiji su porasle sa oko 11 na 34%. Krediti koji su apsolutno previsoki po cijeni, koji upropaštavaju i stanovništvo i biznis.

Od decembra 2014. godine počelo je izuzetno oprezno sniženje ključne stope Centralne banke, a tek sredinom ove godine bilo je moguće smanjiti njenu maksimalnu vrijednost za polovinu - na 7,5%. U drugoj polovini ove godine izvršena su još tri smanjenja, a trenutno je ključna stopa Banke Rusije 6,5%. Na pozadini indikatora ključnih stopa u posljednjih pet godina, čini se da nije loše. Pogledajmo koje su trenutno ključne stope ostalih centralnih banaka:

Federalne rezerve SAD - 1, 50-1, 75

ECB - 0,00

Banka Japana - minus 0,10

Banka Engleske - 0,75

Švicarska narodna banka - minus 0,75

Banka Švedske - minus 0,25

Narodna banka Danske - 0,05

Rezervna banka Australije - 0,75

Banka Kanade - 1,75.

Slika
Slika

Sve navedene centralne banke su iz zone zemalja "zlatne milijarde". Izvan njega, slika ključnih stopa je sasvim drugačija. Dakle, u Turskoj trenutno iznosi 14% (a prije šest mjeseci bio je 24%). Meksiko ima 7,5%. Ključna stopa Banke Rusije mnogo je bliža pokazateljima zemalja u razvoju nego „zlatnoj milijardi“.

Hajde da vidimo koje su ključne stope za zemlje BRICS grupe, koja uključuje Rusiju:

Narodna banka Kine - 4, 15

Rezervna banka Indije - 5, 15

Centralna banka Brazila - 5.00

Južnoafrička rezervna banka - 6, 50.

Kao što vidite, u BRICS grupi, Rusija i Južna Afrika imaju najviše ključne stope. Najniži je u Kini.

Važno je napomenuti da je Narodna banka Kine dugo držala ključnu stopu na istom nivou (4,35%), a od kraja avgusta ove godine uspjela je da je snizi tri puta. Sudeći po nizu znakova, NBK namerava da nastavi silazni kurs. Nedavno je Global Times, službeni glasnogovornik Komunističke partije o međunarodnoj politici, objavio članak pod senzacionalnim naslovom "Kina treba da se pripremi za nulte kamatne stope". Stručnjaci smatraju da je to tvrdnja Kine da zajedno sa zemljama "zlatne milijarde" ide na dosljedno i odlučno smanjenje ključne stope.

Stručnjaci se pitaju: da li će Banka Rusije nastaviti dalje da smanjuje ključnu stopu na nivo kada će ruska preduzeća u realnom sektoru privrede konačno moći da uzimaju kredite bez rizika? Biće spremni da ga uzmu kada kamate na kredite komercijalnih banaka budu uporedive sa profitabilnošću preduzeća. Profitabilnost po granama (sudeći prema podacima Rosstata) je veoma različita. Ali u prosjeku, "temperatura u bolnici" je negdje oko 5 posto. Dakle, ključna stopa po kojoj će se u realnom sektoru privrede javiti zdrav apetit za kredite komercijalnih banaka treba da bude 2,5 odsto, maksimalno tri odsto.

Ali mislim da nećemo čekati takvo „čudo“pod sadašnjim rukovodstvom Banke Rusije. Ali neki bi mi mogli prigovoriti: danas postoji globalni trend ka novom krugu smanjenja ključnih stopa u svijetu. I dat će primjere. Dakle, Trump apelira na predsjednika Federalnih rezervi SAD-a Jeromea Powella da američka centralna banka, kao i neke druge centralne banke, snizi ključnu stopu na nulu, ili još bolje - ispod nule. Tako u Evropi nova predsjednica ECB Christine Lagarde nagovještava da nulta ključna stopa za eurozonu više nije dovoljna, te da bi u bliskoj budućnosti mogla dobiti negativnu vrijednost. I Narodna banka Kine, kao što sam gore napomenuo, želi da se uklopi u novi svjetski trend.

Moglo bi se pretpostaviti da bi, uzimajući u obzir trend koji se pojavljuje u svijetu, Centralna banka Rusije trebalo da nastavi da smanjuje ključnu stopu. Sa moje tačke gledišta, sve će biti obrnuto. Centralne banke zemalja "zlatne milijarde" (plus Centralna banka Kine) odvešće finansijska i novčana tržišta u negativnu teritoriju i tu će biti izuzetno teško ostvariti profit (naravno, špekulanti danas uče zaraditi čak iu uslovima "nizkih temperatura" na pijacama, ali je ipak mnogo teže). Svoje gubitke ili smanjenu dobit će pokušati nadoknaditi na račun "toplih oaza".

Šta su to "tople oaze"? A to su zemlje u kojima će se održavati "pozitivna temperatura", odnosno kamatne stope neće biti samo pozitivne, već čak i vrlo pozitivne. Već sam ranije skrenuo pažnju čitalaca na činjenicu da je Banka Rusije nakon finansijske krize 2007-2009. djelovale u antifazi u odnosu na Centralne banke zemalja "zlatne milijarde": one su naglo snizile stope, a naša Centralna banka je naglo podigla stope. Takva razlika u "temperaturama" neophodna je kako bi međunarodni finansijski pljačkaši mogli da uđu u Rusiju sa jeftinim (ili čak besplatnim) novcem, a zatim iz nje izađu sa "dobićem" dobijenim na račun visokih kamata unutra. Kao rezultat politike Centralne banke, Rusija je pretvorena u "oazu" za finansijske pljačkaše. Špekulanti u ovoj „oazi“su prije pet godina inscenirali kolaps nacionalne valute (rublja je u decembru 2014. depresirala za polovicu).

Banka Rusije zavarava ljude tvrdeći da ključnu stopu određuje uzimajući u obzir tako „viši cilj“kao što je „ciljanje inflacije“. Ne, on određuje ključnu stopu isključivo na timove „vlasnika novca“. A trenutno im je potrebna Banka Rusije da održava dobru "plus temperaturu" u ruskoj "oazi". Međunarodni finansijski pljačkaši imat će gdje da "ugriju ruke" pred nadolazećim "hladnim udarom" globalnih kamatnih stopa.

Preporučuje se: