O civiliziranim anglosaksoncima i divljim ruskim kolonizatorima
O civiliziranim anglosaksoncima i divljim ruskim kolonizatorima

Video: O civiliziranim anglosaksoncima i divljim ruskim kolonizatorima

Video: O civiliziranim anglosaksoncima i divljim ruskim kolonizatorima
Video: USA VS RUSSIA MILITARY POWER 2013 HD 2024, Maj
Anonim

Po istorijskim standardima - gotovo istovremeno - sa razlikom od samo 100 godina, Anglosaksonci su dobili Manhattan, a Rusi - Baltičke države. I nakon što su stekli, svaki od njih je počeo da ga oprema prema svojoj metodi. Anglosaksonci - demokratski i politički korektno čiste teritoriju od domorodaca, a Rusi - izvlače aboridžine iz baronskih štala i svinjaca i predaju o državnom trošku na prestoničkim univerzitetima.

Vremenom su ruski kolonijalisti postali toliko brutalni da su čak finansirali i prvi masovni medij na letonskom jeziku, koji se zvao (samo nemojte pasti) „Peterburške novine“– na mestu izdavanja – odnosno u samom srcu „Zatvora naroda“(uobičajena frazeološka jedinica nastala sredinom 19. stoljeća na osnovu knjige francuskog pisca i putnika markiza Astolfa de Custinea „Rusija 1839. godine“).

Ruski varvari ne samo da su se rugali siromašnim Letoncima, dajući im BESPLATNO visoko obrazovanje na njihovim varvarskim univerzitetima, već su se i drsko i prezirno bavili industrijskom gradnjom i otvaranjem radnih mjesta. Samo od 1897. do 1913. broj ljudi zaposlenih u industriji i zanatstvu samo u Rigi porastao je sa 120,8 hiljada na 226,3 hiljade, ili 87,3% (!). Prosječne stope rasta u industriji bile su: u broju radnika - 5,2%, u pogledu proizvodnje - 7,3% godišnje, a 1908. - 1913. godine. povećanje je već bilo 8% po broju zaposlenih i 12,1% po proizvodnji, a učešće srednjih i velikih preduzeća u ukupnom obimu dostiglo je 57%.

Bilo je u to vreme u Letoniji i njihovih "Nokia". Na primer, fabrika gumenih proizvoda „Provodnik” izgrađena u Rigi po proizvodnji gumenih proizvoda je na drugom mestu u Rusiji i četvrtom (i drugom po gumama) u svetu.

Dok su se ruski varvari na ovaj način rugali nesretnim Baltima, istovremeno su demokratski Anglosaksonci obilato klali i palili Indijance po čitavim selima i humanitarno ih skalpirali, isključivo da dokažu njihovu filantropiju i istaknu pravo naroda na samoopredjeljenje.

Danas, kada svetska zajednica u jednom jedinom impulsu ponovo promoviše temu neverovatnog stradanja Rusa ionako tatarskog stanovništva i proliva tone suza zbog Staljinovih deportacija, citiram materijal koji je Jurij Aleksejev objavio u Rigi. IMHO-klub o drugim deportacijama, koji iz nekog razloga ne pokrivaju liberalnu štampu.

Preporučuje se: