O opasnostima nauke

2024 Autor: Seth Attwood | [email protected]. Zadnja izmjena: 2023-12-16 15:59

Šta riječ "duga" može reći.

Svi smo u školi bili primorani da razvrstavamo riječi po sastavu. Sećaš se? Sećam se veoma dobro. Jer je za ovaj nezahvalni posao redovno dobijao dva i tri. Pa nisam shvatio odakle dolaze svi ti sufiksi i završeci i zašto se korijen ponekad može sastojati od jednog slova "sh"! ni sada ne razumem. Ako imate djecu koja idu u školu i također rade ove idiotske vježbe, a pokušavate im pomoći, mislim da je ova tema, avaj, relevantna za vas.

To je odjek mojih prethodnih misli na temu riječi "aristokrata". Ali samo tamo gde je ružnije i tužnije. Zato što su od mog učenika četvrtog razreda tražili da razazna riječ "duga". Da li se već smiješ? Čekaj. Reći ću ti redom…

Uzimamo referentnu knjigu ODUshakova, objavljenu 2008. godine u peterburškom "Litera". Na strani 70 nalazimo riječ "duga". Znate li od čega je napravljen? Od korijena "duge" i završetka "a". Ne šalim se.

Radoznali um me zove dalje, i počinjem da gledam u koren reči „duga“etimološki rečnici. Bože, zašto sam ovo uradio! Ispostavilo se da naučnici još nisu došli do nedvosmislenog zaključka o porijeklu ove riječi. Najvjerovatnije znate koja se hipoteza razmatra? Ta "duga" je nastala od riječi "rad". Vjerovatno zato što nam je jako drago što je vidimo na nebu. I kao potvrda, znate li koja se riječ citira? Kažu, kažu, na to ukazuje dijalekatska ukrajinska riječ "veselo". Tako ispada! Lijepo!

Sada napravimo jednostavan korak u stranu i pogledajmo poznatu englesku riječ rainbow. Ovdje niko nema nesporazuma. Kiša - kiša i luk - luk. U mom maternjem danskom, ista riječ također dijeli - regnbue. Na njemačkom je Regenbogen. Na nekom holandskom - regenboog. Riječ "luk" je svuda prisutna i nigdje nikome ne smeta. Pa zašto to naši domaći lingvisti to ne vide direktno u riječi "duga"? Zaista ne znam. Ili bolje rečeno, naravno, znam. Zato što smo ti i ja, mnogo pre 1917. godine, počeli da se odvikavamo od ispravnog ruskog jezika. Sada čak ni riječ "abeceda" nije prihvaćena da se kaže - kontinuirano prekomorsko "abeceda". Od 49 početnih slova ruske abecede, koliko ih je preživjelo do danas? Da, avaj, samo 32. I slova. Brojna „pisanja“su dobro obavila posao – od Ćirila sa Mifodijem do Lunačarskog i njemu sličnih. Uskoro će, kažu, nestati sve vrste "e" i "y". Pa, stvarno, zašto su nam potrebni? Ovdje na engleskom, vidi, ima manje slova, ali ništa, nekako se, ipak, Englezi snalaze…

Sada neću s vama da ulazim u višehiljadugodišnju istoriju našeg jezika, u činjenicu da ranije (prije pokrštavanja) slovensko pismo nije bilo doslovno, već figurativno, da su se postepeno te slike urezale, a naš jezik postao "ružna", odnosno upravo ona ružna, da nam danas treba sve više napora da prodremo u šljokicu sufiksa, korena i prefiksa i vidimo tu reč, tu sliku koja je uhvaćena u zvuku. To sada rade ljudi koji su mnogo upućeniji od mene. Inače, prije vašeg relevantnog pitanja, ne mislim ovdje na M. Zadornova, jer je on potpuno sporedan, samo ima pristup mikrofonu i bilo kakvoj snazi, vjerovatno za buduća "skretanja" naših misli u pravom smjeru. Vrijeme će pokazati.

Pa šta je sa dugom? Mislim da ste već sve sami pogodili. Naravno, kao iskonska riječ, nema završetaka ili bilo čega drugog. Ima dva jasna korijena: "ra" i "arc". Propovjednici ružnog jezika, naravno, u principu ne mogu vidjeti nikakvo "ra" u ovoj riječi. Jer "ra" je "svjetlo" (kojemu možete dodati epitete "iskonski", "iskonski" itd.). Inače, otuda i "radost" koja se spominje u etimološkim rječnicima. Jer "ugoditi" znači "dati svjetlo". Dakle, "luk svjetlosti" je ono što je naša "duga". I to nimalo neshvatljiv korijen "duga", koji bi naša djeca danas trebala istaknuti da ne bi dobila dvojku.

A šta je sa nemačkim "dugama", pitate se? Dok sam pisao ovaj članak, pala mi je još jedna glupa misao. U istom super-naučnom etimološkom rječniku Vasmer kaže da se u dijalektima ruskog i ukrajinskog može naći riječ "raiduga". Rječnici Sobolevskog, Preobraženskog i Kalima kažu da bi to mogla biti neka vrsta narodne etimologije, kažu, "nebeski luk" je postao duga. Čak se i "raj" naziva irisom oka. U svom ovom zbrkanom rasuđivanju, zanimao me je pojam "narodne etimologije". I pažljivo sam pogledao englesku i dansku „dugu“. Na engleskom se "kiša" čita kao "kiša", ali se piše "kiša". Danac piše "regn", ali čita "ryin". Osjećaš li kuda idem? Zašto ne pretpostaviti da se "narodna etimologija" javlja i u germanskim jezicima? Na njihovoj "kiši" naše "ra" se jasno čuje…

Dok nam nije zabranjeno razmišljati, predlažem da ne gubimo vrijeme.