Mačke zaraze ljude parazitom koji uzrokuje rak i bolesti mozga
Mačke zaraze ljude parazitom koji uzrokuje rak i bolesti mozga

Video: Mačke zaraze ljude parazitom koji uzrokuje rak i bolesti mozga

Video: Mačke zaraze ljude parazitom koji uzrokuje rak i bolesti mozga
Video: MJESEC NIJE ONO ŠTO MISLIMO? Nevjerojatno otkriće i teorija Ruskih znanstvenika. 2024, Maj
Anonim

Infekcija ljudi toksoplazmom, mačjim parazitom koji miševe pretvara u zombije, povezana je s povećanom vjerovatnoćom epilepsije, Alchajmerove i Parkinsonove bolesti i nekih vrsta raka mozga, navodi se u članku u Scientific Reports.

Pretpostavljamo da na razvoj ovih bolesti utiče mnogo različitih faktora. Jedan od njih je sam parazit i oni geni koje on aktivira u zaraženom mozgu, štiteći se od pažnje imunog sistema. Drugi faktori rizika mogu biti trudnoća, stres, druge infekcije i lošu mikrofloru. Ako se neki od ovih faktora poklope, može doći do neke od bolesti mozga“, kaže Rima McLeod sa Univerziteta u Čikagu (SAD).

Toksoplazma (Toxoplasma gondii) je intracelularni parazit koji se obično nalazi u crijevima domaćih mačaka. Do danas, prema američkom CDC-u, preko 60 miliona ljudi u Sjedinjenim Državama je zaraženo njime. Široka rasprostranjenost ovog patogena među kućnim ljubimcima i njihovim vlasnicima navela je naučnike da obrate pažnju na njega.

Pokazalo se da toksoplazma može promijeniti ponašanje domaćina, uzrokujući nepovratne promjene u mozgu. Čini miševe i čimpanze neustrašivim pri pogledu i mirisu mačaka i leoparda, a ljude - sklonim samoubistvu i iracionalnim radnjama, kao i neobjašnjivim napadima bijesa. Osim toga, toksoplazma kod trudnice može uzrokovati ozbiljne defekte u razvoju fetusa i dovesti do pobačaja.

Macleod i njene kolege otkrile su da unošenje ovog parazita, koji se ranije smatrao relativno bezopasnim, u ljudski mozak može dovesti do razvoja vrlo ozbiljnih problema. Da bi to učinili, naučnici su proučavali koje promjene u funkcionisanju mozga uzrokuje Toxoplasma gondii, te analizirali koliko se često moguće posljedice ovih promjena nađu kod zdravih i zaraženih ljudi.

U tome im je pomogla činjenica da je Univerzitet u Čikagu skoro četrdeset godina pratio živote oko tri stotine porodica, čiji su članovi bili zaraženi toksoplazmozom. Ovo je omogućilo naučnicima da shvate kako parazit može uticati na razvoj zdravstvenih problema povezanih sa mozgom.

Kako su ova zapažanja pokazala, toksoplazma, prodirući u mozak, mijenja rad nekoliko desetina gena, potiskujući neke od njih i pojačavajući rad drugih dijelova DNK. Gotovo svi ovi geni ili kontroliraju urođeni imuni sistem, ili orkestriraju različite procese povezane s rastom matičnih stanica i novih tkiva. Mačji parazit potiskuje rad prve grupe gena, što joj pomaže da preživi, a stimuliše rad druge grupe, obezbeđujući sebi hranu.

I to i drugo ne prolaze bez traga za zaraženog, jer ga slabljenje imunog sistema čini sklonijim razvoju karcinoma i neurodegenerativnih bolesti povezanih sa kvarovima imunog sistema. Prekomjerne promjene u drugim genima mogu promijeniti koliko različitih signalnih molekula mozak proizvodi, što rezultira epilepsijom, šizofrenijom i drugim mentalnim poremećajima.

Najzanimljivije je da su naučnici u radu ljudskih olfaktornih receptora pronašli tragove istih promjena zbog kojih se majmuni i miševi ne boje mirisa mačaka. Kako to utiče na ljudsko ponašanje, biolozi još ne znaju, ali planiraju da saznaju u toku daljih eksperimenata sa toksoplazmom.

RIA News

Preporučuje se: