Sadržaj:

Cyber štit Rusije pomaže u odbijanju teških napada iz Sjedinjenih Država
Cyber štit Rusije pomaže u odbijanju teških napada iz Sjedinjenih Država

Video: Cyber štit Rusije pomaže u odbijanju teških napada iz Sjedinjenih Država

Video: Cyber štit Rusije pomaže u odbijanju teških napada iz Sjedinjenih Država
Video: Bizarre Journey to the Outer Solar System DOCUMENTARY BOXSET These Planets Continue to Mystify Us 2024, Maj
Anonim

Prema Vladimiru Putinu, Rusija čini neophodne napore da se odbrani od sajber prijetnji. Ranije je Vijeće sigurnosti Ruske Federacije upozorilo na nadolazeću eru digitalnog terorizma, čije će razmjere posljedica biti uporedive s upotrebom oružja za masovno uništenje.

Putinove riječi zvučale su u pozadini rasprave u publikaciji New York Timesa o čestim sajber napadima američkih specijalnih službi na ruski energetski sistem. Prema mišljenju stručnjaka, ovakvi napadi mogu ugroziti živote i zdravlje miliona ljudi i uzrokovati kolosalne štete. Analitičari smatraju da je za zaštitu od takvih prijetnji potreban čitav niz mjera: od osiguravanja nezavisnosti Rusije u IT sektoru do diplomatskih napora usmjerenih na stvaranje međunarodnih mehanizama za kontrolu sajber prostora.

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da Rusija čini neophodne napore da se odbrani od sajber napada. Ruski lider je to rekao 20. juna tokom tradicionalne direktne linije sa građanima Ruske Federacije, odgovarajući na pitanje o objavi u američkom listu The New York Times, posvećenoj sajber napadima američke vojske na rusku energetsku infrastrukturu.

"Moramo nekako da reagujemo na ovo, da shvatimo o čemu se radi", rekao je ruski predsednik.

Prema njegovim riječima, Moskva je u više navrata nudila Vašingtonu da započne dijalog o razvoju bilo kakvih pravila u sajber prostoru, "ali do sada nije dobila nikakav razumljiv odgovor".

„Što se tiče rada naše kritične infrastrukture, energetike i drugih oblasti, naravno, moramo razmišljati o tome kako da se zaštitimo od bilo kakvih sajber napada i bilo kakvog negativnog uticaja. Ne samo da o tome razmišljamo, već i radimo“, naglasio je Vladimir Putin

Ranije je zamjenik sekretara Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije Jurij Kokov izjavio 19. juna da je opasnost od upotrebe sajber oružja uporediva sa posljedicama upotrebe oružja za masovno uništenje. On je to saopštio tokom međunarodnog sastanka visokih predstavnika zaduženih za pitanja bezbednosti u Ufi.

"Ne trgujemo ni našim saveznicima ni našim principima": Putin na direktnoj liniji o dogovoru sa Sjedinjenim Državama o Siriji

Direktna linija sa Vladimirom Putinom je prekinuta. Predsjednik je odgovarao na pitanja više od četiri sata. Većina zahtjeva se ticala…

“Dolazi era tehnološkog i digitalnog terorizma, koji bi po razmjerima svojih posljedica u bliskoj budućnosti mogao biti uporediv sa oružjem za masovno uništenje”, naglasio je Kokov.

Prema njegovim riječima, jedna od prijetnji novog tipa je opasnost od uplitanja terorista u rad automatizovanih sistema upravljanja kritičnim objektima za zemlju.

Izjava zamjenika sekretara Vijeća sigurnosti došla je u pozadini rasprave u svjetskoj štampi o poruci New York Timesa o sajber operacijama američke vojske protiv ruske energetske infrastrukture. Navodno, zlonamjerni programi koje koristi američka vojska mogu prikupljati informacije o funkcionisanju ruskog energetskog sistema, a mogu se koristiti i za izvođenje sajber napada.

"Ovakve izjave o sajber napadima su, u stvari, priznanje da je Amerika u ratu s nama, jer je sajber rat i rat", rekao je u razgovoru za RT ruski preduzetnik i IT stručnjak, izvršni direktor kompanije Ashmanov and Partners. Igor Ashmanov.

Vladavina tame

Glavni cilj potencijalnih američkih sajber napada je destabilizacija unutrašnje situacije rivalskih država, rekao je Aleksandar Bražnikov, čelnik neprofitnog partnerstva Union of Information Defenders, u intervjuu za RT.

„Napad na električne mreže jedan je od najefikasnijih načina. Nestanak struje ili nestanak struje mogu uzrokovati kolosalnu štetu privredi, pa čak i izazvati društvenu eksploziju”, objasnio je stručnjak

Zauzvrat, rukovodilac Centra za proučavanje javnih primenjenih problema nacionalne bezbednosti, Aleksandar Žilin, primetio je da sajber napadi na elektroenergetske sisteme mogu dovesti do poteškoća u radu svih gradskih službi (do vodovoda i postrojenja za prečišćavanje) i, kao primjer nedavne energetske nesreće u Argentini pokazuje da pogađa desetine miliona ljudi.

“Ako su komunikacije pokvarene, ako, na primjer, stanovništvo ostane potpuno bez vode, trećeg dana će se popiti sve lokve. A četvrtog će početi da umiru bebe, zatim stari ljudi i žene “, rekao je Žilin u intervjuu za RT.

Prema Zhilinovim riječima, strategija uništavanja infrastrukture je "tipična za Anglosaksonce" i njihove saveznike, zbog čega ukrajinske snage sigurnosti neprestano granatiraju sisteme za tretman u Donbasu.

„Nije tajna da su američke sajber trupe uključene u rasprostranjeni nestanak struje u Venecueli (u martu 2019. – RT)“, rekao je Sergej Sudakov, amerikanista, dopisni član Akademije vojnih nauka, u razgovoru za RT. - Ako ne zaštitite svoje energetske objekte, onda cela naselja i gradovi, pa i države, mogu biti bez struje. To znači da možete izgubiti ogroman broj ljudi, na primjer, onih koji su povezani na uređaje za održavanje života u bolnicama."

Pravi vrući rat

Prema riječima Aleksandra Bražnikova, hakovanje opreme u nuklearnim elektranama, hidroelektranama i termoelektranama je preplavljeno vrlo ozbiljnim posljedicama. Ne može se isključiti mogućnost da bi takva sabotaža potencijalno mogla dovesti do katastrofa velikih razmjera koje je stvorio čovjek.

"Nuklearna elektrana će, barem na neko vrijeme, izgubiti sposobnost regulacije procesa u nuklearnom reaktoru, hidroelektrani - zapreminu vode", naglašava Bražnikov.

U prvom slučaju, prema mišljenju stručnjaka, postojaće opasnost od eksplozije u agregatu i radioaktivne kontaminacije teritorije. Nesreća u hidroelektrani može dovesti do uništenja elektrane i smrti barem osoblja za održavanje.

“Ako se napadne kogeneracijska elektrana, temperatura vode u cijevima može izmaći kontroli”, napominje stručnjak.

To, prema njegovom mišljenju, prijeti havarijama na sistemima grijanja i prestanku snabdijevanja kućama električnom energijom.

Prema rečima Aleksandra Žilina, sajber napadi mogu uticati i na snabdevanje gasom, što je izuzetno opasno za Rusiju sa njenom oštrom zimom.

Slika
Slika

HE Sayano-Shushenskaya globallookpress.com © Serguei Fomine

"Ako isključite ovu infrastrukturu, ljudi će jednostavno izumrijeti", kaže stručnjak.

Prema Sergeju Sudakovu, koristeći sajber oružje, "Amerika bi mogla pokušati da gurne druge zemlje u haos" tako što će ometati platne sisteme, aerodrome, preduzeća koja koriste automatizovane sisteme i svu vitalnu infrastrukturu.

Zauzvrat, direktor Fonda za praćenje i predviđanje, politikolog Leonid Savin, rekao je u razgovoru za RT da, u zavisnosti od virusa koji se koristi, kao rezultat sajber napada, „mogu biti oštećene milijarde rubalja: serveri u bankama su u kvaru, neki veliki objekti su bez struje, avioni, posebno oni proizvedeni u SAD-u, mogu početi da padaju."

„Govorimo o oružju koje je opasnije od nuklearnog oružja“, kaže Aleksandar Žilin. „U uslovima modernih visokourbanizovanih društava ne možemo bez komunikacija, ni bez struje, ni bez snabdevanja gasom.

Prema Sergeju Sudakovu, jedan od glavnih zadataka američkih sajber trupa je "da se na bilo koji način približe vojnoj infrastrukturi Rusije" kako bi je onesposobili, ali "u ovoj fazi im je to nedostižno".

Zauzvrat, Igor Ašmanov napominje da veliki sajber napadi na infrastrukturne objekte mogu značiti početak vojnog sukoba velikih razmjera.

"Sajber napad na kritičnu infrastrukturu dio je vrućeg rata", rekao je stručnjak. - Dakle, ako Amerikanci počnu da napadaju našu infrastrukturu, moraćemo da se pozabavimo pitanjem da li su njihove rakete poletele i koliko imaju vremena. Biće to pravi vrući rat."

Stručnjaci također napominju da u rukama američkih specijalnih službi postoje alati koji im omogućavaju da svoj napad prokazuju kao nečiji, koji se može koristiti kako za prikrivanje tragova, tako i za pronalaženje lažnih razloga za napade na infrastrukturu neprijatelja. Konkretno, WikiLeaks je izvijestio o postojanju takvih programa 2017.

“Ovo je nova vrsta oružja, teško je ući u trag odakle dolazi napad, možete koristiti takve eksploatacije koje se učitavaju u sisteme, tu ostaju mjesecima ili godinama, a zatim se aktiviraju. Možete stvoriti iluziju da je napad došao iz druge države ili čak unutar Rusije. Generalno, metode su prilično sofisticirane, a pravni okvir prilično nejasan“, naglašava Leonid Savin.

Iskrena priznanja

Senzacionalna publikacija The New York Timesa izašla je 15. juna i izazvala je reakciju u višim ešalonima moći u Rusiji i Sjedinjenim Državama. Američki predsjednik Donald Trump nazvao je publikaciju lažnom i optužio novinare za izdaju.

Zauzvrat, pres-sekretar ruskog predsjednika Dmitrij Peskov napomenuo je da ako se neki američki odjeli i dalje bave takvim aktivnostima bez znanja predsjednika, onda to ukazuje na "hipotetičku mogućnost… svih znakova kibernetičkog rata, sajber rata akcije protiv Rusije." Prema rečima Peskova, "strateške, vitalne oblasti ekonomije (Rusija. - RT) bile su i u više navrata su bile izložene sajber napadima iz inostranstva", a Sjedinjenim Državama, uprkos predlozima predsednika Vladimira Putina, ne žuri odgovoriti na prijedloge za zajedničko suzbijanje sajber kriminala.

Kasnije je šef ruske spoljne obavještajne službe Sergej Nariškin rekao da su ruske specijalne službe svjesne planova zapadnih zemalja da napadnu rusku infrastrukturu u sajber prostoru.

Ministarstvo energetike Ruske Federacije saopštilo je novinarima da je "većina kritičnih energetskih subjekata povezana sa državnim sistemom zaštite" od sajber napada.

Kako su ranije naveli ruski mediji pozivajući se na Nikolaja Murašova, zamjenika direktora Nacionalnog koordinacionog centra za kompjuterske incidente (NCCCI), u 2018. godini zabilježeno je više od 4 milijarde napada na kritičnu informacionu infrastrukturu Rusije. Među zemljama koje su izvor prijetnji informacionoj sigurnosti Rusije, prema NKTsKI, glavnu ulogu imaju Sjedinjene Države.

Ovo nije prvi put da američki mediji izvještavaju o akcijama u internet prostoru protiv Rusije. Tako je u februaru ove godine The Washington Post, pozivajući se na svoje izvore, najavio uspješan kibernetički napad američke Agencije za nacionalnu sigurnost (NSA) i američke kibernetičke komande na Internet istražnu agenciju sa sjedištem u Sankt Peterburgu, koju je United Države osumnjičene za navodno miješanje u predsjedničke izbore 2016. Američke snage sigurnosti nisu zvanično preuzele odgovornost za sajber napad, ali to nisu ni negirale.

“Čini mi se da je uobičajeno da sve službe bezbjednosti ne govore o svom radu, pa šira javnost nije baš upoznata. Prema tome, mi zapravo ne znamo koliko daleko ovo može ići“, komentirao je u intervjuu za RT poruke o mogućim američkim sajber napadima na Rusiju, američki stručnjak za oblast internetskih tehnologija Roger Kay.

Slika
Slika

John Bolton Reuters © Kevin Lamarque

John Bolton, savjetnik predsjednika Sjedinjenih Država za pitanja nacionalne sigurnosti, objavio je 11. juna svoju namjeru da proširi "ofanzivne operacije" u sajber prostoru.

Prema riječima stručnjaka, Washington ima impresivno iskustvo u vođenju ovakvih operacija. Konkretno, 2017. godine The New York Times je primijetio da od 2014. Sjedinjene Države izvode sajber napade na DNRK. Konkretno, sabotaže su vršene u odbrambenim objektima Sjeverne Koreje.

Zauzvrat, bivši zaposlenik NSA Edward Snowden ranije je izvijestio da su Sjedinjene Države izvršile masovne hakove kompjuterskih mreža u Hong Kongu i kontinentalnoj Kini.

Također, prema The New York Timesu, Sjedinjene Države su ranije koristile sajber oružje protiv Irana. Washington je posebno zaslužan za korištenje virusa Stuxnet za napad na iranske nuklearne centrifuge u periodu 2009-2010.

Više nezavisnosti

Iako su kritični ruski infrastrukturni objekti isključeni sa World Wide Weba, ovo nije lijek za zlonamjerne akcije američkih hakera, napominje Leonid Savin. Štaviše, napadi mogu uticati na različite objekte ruske ekonomije.

"Postoje ozbiljni rizici, jer koristimo dosta opreme koja se proizvodi na Zapadu", rekao je Savin, ističući da se u zapadnom softveru mogu namjerno ostaviti ranjivosti, koje će onda koristiti strane specijalne službe.

Igor Ašmanov je istakao da zavisnost ruskih kompanija od stranih dobavljača u informacionoj sferi šteti bezbednosti zemlje.

Slika
Slika

Mrežne žice u serverskoj sobi globallookpress.com © Oliver Berg / dpa

"U našoj zemlji većina kritične infrastrukture i velike industrijske proizvodnje radi na zapadnom softveru koji stalno preuzima ažuriranja i kontroliše se iz oblaka, a ažuriranje je negdje u inostranstvu i to je glavni problem", rekao je Ašmanov za RT. - Sajber terorista nije potreban za nešto što se jednostavno može isključiti prekidačem. Moramo osigurati supstituciju uvoza, posebno u oblasti industrije, energetike i transporta."

Ranije je rusko Ministarstvo komunikacija, kako je prenio TASS, saopćilo da "upotreba domaćih inteligentnih mjernih sistema, telekomunikacione opreme, komponentne baze i sigurnih protokola u energetskom sektoru" može biti "osiguranje" od hakerskih napada.

„Rusko rukovodstvo je svesno opasnosti od provale u strateške objekte, koji uključuju elektroenergetske sisteme“, napominje Aleksandar Bražnikov. - Koliko znam, kod domaćih elektrana postoji redundantni sistem koji vam omogućava da kontrolišete procese u ručnom režimu. Neophodan je upravo u slučaju da su automatizovani sistemi isključeni. Istovremeno, zapadni objekti energetske infrastrukture više se oslanjaju na digitalne tehnologije. Mašine su gotovo potpuno istisnule ljude. S jedne strane, to povećava produktivnost rada i smanjuje operativne troškove. Ali, s druge strane, teško je reći hoće li se osoblje u SAD-u i EU nositi s hitnim slučajem. U tom pogledu, Rusija se može nazvati sigurnijom zemljom."

Recipročan potez

Specijalni predstavnik predsjednika Ruske Federacije za međunarodnu saradnju u oblasti informacione sigurnosti Andrej Krutskih rekao je 20. juna da Rusija nastoji da se dogovori sa Sjedinjenim Državama o "pravilima igre" u sajber prostoru. Kako je ranije rekao Dmitrij Peskov, „upravo je predsednik Putin, ruska strana koja je više puta pokušavala da pokrene međunarodnu saradnju kako bi se zajednički suprotstavila bilo kojoj manifestaciji sajber kriminala. Međutim, prema riječima sekretara za štampu ruskog predsjednika, "naši američki partneri nikada nisu odgovorili na ove naše prijedloge".

Prema Leonidu Savinu, i bez učešća Sjedinjenih Država potrebni su takvi međunarodni mehanizmi. U najmanju ruku, mogu postati instrument međunarodnog pritiska na Sjedinjene Države, koje ne žele priznati nikakva pravila u sajber prostoru.

„Važno je lobirati za usvajanje međunarodnih pravnih normi kako bi se ovakvi postupci kriminalizovali u odnosu ne samo prema Rusiji, već i prema drugim državama“, kaže Savin.

Kako navodi Wired, mnogi američki analitičari smatraju da je pristup Trumpove administracije ofanzivnim akcijama u sajbersferi previše opasan. Oni strahuju da bi u slučaju napada na rusku infrastrukturu, kao rezultat uzvratnih akcija naše zemlje, Sjedinjene Države mogle mnogo više da pretrpe.

Prema riječima Aleksandra Žilina, stav Sjedinjenih Država prema korištenju cyber oružja uporediv je s onim kako su se ponašali nakon što su postali vlasnici nuklearnog oružja. Sve dok je Washington imao prednost u ovoj oblasti, mogao je koristiti atomske bombe (protiv Japana) i razvijati planove za nuklearne napade na SSSR. Međutim, nakon što je Sovjetski Savez stekao vlastito nuklearno oružje i počeo graditi svoj arsenal, upravo je mogućnost da dobije odgovarajući odgovor postala razlog zašto Washington ne koristi ovo oružje za masovno uništenje. Štaviše, Amerikanci su se čak složili da stvore bilateralne mehanizme za kontrolu strateškog naoružanja.

Prema mišljenju stručnjaka, da bi se Sjedinjene Države natjerale na pregovore i spriječile korištenje sajber oružja protiv Rusije, potrebno je unaprijediti i sistem odbrane od napada i ofanzivni potencijal u ovoj oblasti.

Preporučuje se: