Kolika je stvarna cijena 1 litre benzina?
Kolika je stvarna cijena 1 litre benzina?

Video: Kolika je stvarna cijena 1 litre benzina?

Video: Kolika je stvarna cijena 1 litre benzina?
Video: Адреналин - Ковыляй потихонечку (Official Video) 1998 2024, Maj
Anonim

Danas je prosječna cijena benzina 45 rubalja, a u Moskvi i Moskovskoj regiji već postoje benzinske pumpe za 50 rubalja. Poskupljenje benzina i dizela uvijek je poskupljenje svih roba i prije svega hrane. Ali ko se od nas pitao kolika je stvarna cijena benzina?

Prije nego odgovorimo na ovo pitanje, sjetimo se cijena benzina prije 20 godina, koji je bio na pumpama '98. Cijena benzina je oscilirala na nivou od 2-6 rubalja i do 1999. godine stabilizirala se na nivou od 7 rubalja. Kao rezultat toga, u proteklih 20 godina, cijene benzina su se povećale deset puta. Treba napomenuti da se benzin prodavao po 2 rublje po litru, i bio je profitabilan, nije bio neisplativ za rudarske kompanije. Od 98. cijena barela nafte počela je rasti, pa je 98. cijena bila 12 dolara po barelu, 2000. - 28, 2005. - 54, na svom vrhuncu, nafta Brent se prodavala po 135 dolara po barelu. Uporedo s rastom barela nafte, rasla je i cijena benzina. Ali u naše vrijeme situacija je postala anegdotska kada cijena nafte pada, a cijena benzina i dalje raste.

Žašto je to? Prvi razlog je prodaja benzina unutar zemlje po tržišnim cijenama. Pretpostavimo da država jeftinije prodaje benzin unutar zemlje. Postoji rizik da tone jeftinog benzina budu izvezene iz zemlje. Ali iz nekog razloga, u Venecueli se maloprodajni benzin prodaje za manje od jedne rublje i niko ga ne vadi. U svim zemljama proizvođačima, cijena benzina unutar zemlje je za redove veličine niža nego na svjetskom tržištu. Evo primjera prevedenih u rublje: u Saudijskoj Arabiji benzin košta 14 rubalja, u Iranu, koji živi pod sankcijama, 20 rubalja.

Recimo da država još uvijek ne može zatvoriti izvoz jeftinog benzina na granici, ali onda se može napraviti trgovački odbitak za stanovništvo. Rus je kupio benzin na pumpi, pokazao pasoš i dobio 90% popusta, a svi strani državljani i oni koji kupuju benzin u cisternama mogu se prodati po istoj redovnoj cijeni.

Drugi razlog je preveliko oporezivanje stanovništva i ljubazan odnos prema rudarskim kompanijama. Dakle, mi kao krajnji potrošač plaćamo 60% poreza na cijenu benzina. Istovremeno, poresko opterećenje naftnih kompanija je nekoliko puta manje i ne prelazi 30%, au prosjeku je na nivou od 20%. Dakle, Rosnjeft i Surgutneftegaz daju trezoru 30% prihoda, Tatneft 25%, Gazprom, Bašnjeft 20%, NOVATEK 15%, Lukoil i NNK 10%. Šta je ovo? Koliko je tih 10%? Na primjer, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, udio novca koji dolazi u trezor iz prihoda iznosi 90%. iu svijetu u cjelini udio poreskog opterećenja naftnih kompanija se drži na nivou od 70-75%, ali ne kao kod nas 10-30%.

I tako je tokom dvije decenije cijena na svjetskom tržištu porasla 10 puta, ali to ne znači da je cijena proizvodnje nafte porasla za 10 redova veličine. Ne, naprotiv, naftne kompanije samo smanjuju troškove i troškove proizvodnje. Tako se iz medija može čuti da je cijena proizvodnje nafte u Rusiji 20 dolara po barelu. A šta o ovome misle naftaši? Ne tako davno, čelnik Rosnjefta Igor Sečin procijenio je cijenu proizvodnje na poljima kompanije na manje od tri dolara po barelu. Takođe, Kiril Molodcov, zamjenik ministra energetike, koji je napustio svoju funkciju, rekao je da je cijena proizvodnje barela nafte u prosjeku oko dva dolara, za teško nadoknadive rezerve i offshore projekte - 20 dolara. Ispada da je cijena nafte 2-3 dolara, a cijena proizvodnje nafte od 20 dolara samo nekoliko bušotina. I to nisu riječi žute krpe, već riječi naftnih radnika, ministara, top menadžera kompanija. Također možete uhvatiti medije kako varaju o cijeni prerade nafte, pa nam je rečeno da se samo 20% benzina proizvodi iz nafte zbog niske tehnološke baze i stoga su troškovi prerade nafte u Rusiji visoki. A što o tome misli zamjenik ministra energetike Anton Inyutsyn, citiramo: baza resursa ostaje jedna od najkonkurentnijih na svijetu. Drugim riječima, podaci o cijeni prerade nafte su pet puta uljepšani.

I tako, hajde da izračunamo stvarnu cenu ruskog benzina. Prema naftašima, 2-3 dolara je trošak proizvodnje jednog barela nafte, uzmimo veliku vrijednost od 3 dolara. Cijena dolara u ovom trenutku iznosi skoro 70 rubalja. I taj 1 barel nafte kod nas košta 210 rubalja. 1 barel nafte je 159 litara, podijelimo rublje po litrama i dobijemo cijenu litre nafte - 1 rublja 32 kopejke.

Zatim se ulje treba pretvoriti u benzin. Sada je rafinerijska marža 300% cijene nafte, znajući da je ova cifra 5 puta precijenjena, možemo zaključiti da je trošak prerade nafte 60% cijene nafte. Ukupno dodajemo 60% na 1 rublju 32 kopejke i dobijamo ukupnu cenu od 2 rublje 12 kopejki. Troškovi proizvodnje i prerade nafte u posljednjih dvadesetak godina nisu drastično porasli, baš kao što su prije 20 godina mogli prodavati benzin po 2 rublje po litru. Čak i ako se ovdje dodaju trgovačka marža od 20% i državni porezi od 60%, konačna cijena benzina neće premašiti 4 rublje. Povećanje cijene na berzi ne znači i povećanje cijene nafte. Cena na berzi zavisi od špekulanata, obima proizvodnje i potrošnje, a cena skače od turbulentne situacije u zemljama proizvođačima nafte. U našoj zemlji i, na primjer, u Saudijskoj Arabiji, cijena proizvodnje nafte je 2-3 dolara, u Velikoj Britaniji 50 dolara po barelu, ali u Kanadi cijena proizvodnje nafte dostiže 120-150 dolara. A po sadašnjim cijenama to nije izvodljivo za proizvodnju, što se ne može reći za našu naftu.

Hajde da sumiramo. Domaći benzin se prodaje po cijenama 20 puta većim od cijene koštanja. Naftne kompanije u prosjeku plaćaju 20% svog prihoda u trezor, prodajući benzin za 50 rubalja po cijeni od 2 rublje.

Sada zamislimo da u budžet ne pada 20% prihoda, već 90%. Kako bi se time povećala stopa iskorištenosti budžeta? A šta ako se domaća cijena benzina drastično snizi? Ili, u kapitalizmu, sve su to strašne priče za laku noć, jer se mir naftnih i gasnih magnata ne može narušiti. Ili možda sve ovo nije tačno i cijena benzina je vrlo blizu sadašnjoj cijeni, a jadne naftne i plinske korporacije jedva sastavljaju kraj s krajem? Napišite u komentarima šta mislite o ovome, pokažite nam gdje smo pogriješili, dajte svoje brojke i računice, mnogima će biti zanimljivo da ih pogledaju.

Preporučuje se: