Otkrivamo tajnu Kramskoyovog "Stranca"
Otkrivamo tajnu Kramskoyovog "Stranca"

Video: Otkrivamo tajnu Kramskoyovog "Stranca"

Video: Otkrivamo tajnu Kramskoyovog
Video: Ratno iskustvo hrvatskog dobrovoljca iz Ukrajine 2024, Maj
Anonim

- VICE ODRED!!! PUSTI SVOJ ŽUTI PASOŠ MADAME BELLA ?!

O Kramskoyjevoj slici "Nepoznato" napisano je dosta literature koja otkriva tajnu ovog remek-djela. Na platnu je prikazana mlada žena koja se vozi u otvorenoj kočiji duž Nevskog prospekta u blizini paviljona Aničkovljeve palate. Sa desne strane, iza nje, vidi se Aleksandrinski teatar. Odjevena je po posljednjoj modi 1880-ih. Nosi baršunasti šešir sa perjem, kaput ukrašen krznom i trakama, muf i tanke kožne rukavice. Izgled je kraljevski, misteriozan i pomalo tužan, pa čak i misteriozan. U svakom slučaju, tako kažu poznavaoci djela Ivana Kramskoya.

Međutim, stare opere iz grupe katarskog komesara, odlučile su da se bave ovom damom i ne oslanjaju se na mišljenja uzvišenih poznavalaca. Pregledali smo mnoge portrete prošlosti i došli do zapanjujućeg zaključka. Dakle, počnimo sa odjećom: njenom odjećom - na glavi šešir „Francis“ukrašen gracioznim svijetlim perjem, „švedske“rukavice od najfinije kože, škobeljevski kaput ukrašen samurovim krznom i plavim satenskim trakama, muf, zlatnu narukvicu. Sve su to moderni detalji ženske nošnje 1880-ih, pretvarajući se da je skupa elegancija. Međutim, nisu značili pripadnost visokom društvu, već suprotno - kodeks nepisanih pravila isključivao je striktno poštovanje mode u najvišim krugovima ruskog društva.

U 19. veku sekularna dama se prema modi odnosila drugačije nego sada, a njena odeća bila je određena pravilima carskog dvora, ali ne i francuskom visokom modom. Posljednji majstori su služili sasvim drugim damama koje nisu imale nikakve veze s visokim društvom.

Dakle, otkrivamo tajnu Kramskoyovog "Stranca". Ova slika prikazuje damu zvanu kamelije, najviši rang žena slobodnog ponašanja, najčešće prostitutke u potrazi. Na slici se vidi slobodan prostor sa leve strane u kočiji, koji je trebalo da zauzme ili muž ili sluga. Same pristojne dame nikada nisu išle, jer je to bio znak "traže bogatog ljubavnika". Kamelije su se predavale bogatim ljubavnicima i često su od njih primale čitavo bogatstvo. Danas umjetnički kritičari tvrde da niko ne može utvrditi identitet ove dame, jer Kramskoy nije ostavio nikakve podatke o njoj. Potpuno nam je nerazumljiva ovakva formulacija pitanja, jer čim smo se počeli baviti ovim portretom, koji stoji na rubu tematske slike, pronašli smo dokaze o samom umjetniku i njegovim prijateljima, koji su ovu damu zvali " grofica Zaletova“.

Naravno, takva grofica nije postojala u Ruskom carstvu, ali postojala je Bella Cooperfield, kćerka krojača Solomona Cooperfielda iz ukrajinskog grada Zhmerynka. Bella se, međutim, zvala Marie i svojevremeno je radila na sceni. Međutim, karijera glumice nije uspjela, a trgovac 1. ceha Mishka Khludov, milioner i veseljak, odmah je cijenio čari "grofice". Svojom laganom rukom ova dama je išla iz ruke u ruku, mijenjajući mnoge bogate gospode. Inače, ona sjedi u kočiji Khludov, a slika je naslikana u 2 etape, namještanjem jedne slike na drugu. Znate, gospodo, čini se da u ruskoj istoriji nema nijednog istinitog odlomka, a da su likovni kritičari u Tretjakovskoj galeriji isključivo šarlatani.

Već smo govorili o Repinovoj slici "Kozaci pišu pismo turskom sultanu" i objasnili da je poznata slika samo prijateljska karikatura ukrajiniziranog društva pod kijevskim guvernerom. Prava slika visi u Dnjepropetrovskom muzeju i na njoj nema pantalona ili krivih sablji sa "seledcima". Ima sasvim pristojnih Kozaka, sličnih donskim kozacima tog vremena. Postavlja se pitanje, šta uopšte možete vjerovati u objašnjenja istoričara umjetnosti koji ne poznaju pravila pristojnog ponašanja žene 19. stoljeća? Ne sporimo se oko estetske vrednosti ove slike, ali želimo da kažemo da je vreme da se naukom bave ljudi koji ne žele da u njoj ostvare karijeru akademika, već da se vrate grumenima kao što je Lomonosov, Stoletov, Mendeljejev, Fomenko i drugi pristojni ljudi sposobni za podvig. I ne vjerovati slijepo onima koji jednostavno prepisuju jedni drugima iskreni delirijum pseudonaučnih sažetaka.

Nije dobro, gospodo, likovni kritičari, jako loše! I dragi čitaoci, toplo vam savjetujemo da prije posjete muzejima prvo shvatite njihovu izložbu kod kuće, a tek onda, imajući svoje mišljenje, pregledate raritete. Po pravilu, domari nisu u stanju da odgovore na osnovna pitanja, a da ne spominjemo suptilnosti.

Na primjer, dok je ispitivao Koloseum u Rimu, naš kolega je pitao kakva se ploča nalazi na njegovom ulazu sa desne strane. Potpuno neprivlačan znak, čije je prisustvo bilo otkriće za časnog vodiča. I tek kada su ga doveli kod nje, začuđeno je pročitao: "PIVS. VII. P. M. ANNO. VII". Zaista, ako ovo prevedete na ruski, onda postoji tekst sljedećeg sadržaja: "SEDMA GODINA PAPE PIJA VII". Pošto je ovaj papa vladao od 1800. do 1823. godine, govorimo o 1807. godini naše ere. e. Rimski Koloseum je rekonstrukcija, navodno na mestu antičkih ruševina, a tok ove izgradnje ruševina prikazan je na freskama Bordžia soba u Vatikanu.

Pred vama je rimejk, gospodo, zgrada ranog 19. veka, napravljena u obliku kakvom je vidite danas. Nije uništen od strane varvara, već i izgrađen. Štaviše, potpuno otkinut od pravog Koloseuma u Istanbulu, koji je PRAVI RIM. Nakon što ovo pročitaju, mnogi će poželeti da psuju, kao što smo želeli. Ponekad nam je strašno žao što nam Katar to zabranjuje u komunikaciji s čitateljima. I zato bih voleo da lupim teškim čizmama, ali da kažem celu istinu o Ivanu Kramskoj i njegovoj dami sa Instituta "Jevrejskih žena".

Preporučuje se: