Članak o kultnim praksama starozavjetnog vremena

2024 Autor: Seth Attwood | [email protected]. Zadnja izmjena: 2023-12-16 15:59

Trenutno se istorija kultnih praksi biblijskog vremena ne može smatrati dobro proučenom. Postojeće hipoteze o libacijama i žrtvovanju vina od grožđa su spekulativne, neutemeljene, zasnovane na religijskim dogmama.

Pokušaji kritičke analize (V. Bogoyavlensky, Bacchioli, P. I. Klimenko) sugerirali su da se u kultnim praksama koristi ne fermentirano vino od grožđa, već sok od grožđa, koji se u Bibliji naziva vino. Istovremeno, istraživači su se oslanjali samo na tekstualnu analizu knjiga Starog zaveta, ne uzimajući u obzir istorijski razvoj kultnih praksi, posebnosti pogleda na svet učesnika i savremenika biblijskih događaja, uključivanje jevrejske kulture. u globalnoj religijskoj kulturi, koja je u to vrijeme naširoko koristila ekstatične kultove "pića bogova" sa drveta spoznaje dobra i zla.

Plodovi drveta znanja i njegov sok imali su efekat panaceje, tj. bili su lijek za sve bolesti; produžio život, ili čak učinio osobu besmrtnom. Rodili su pravedno, briljantno potomstvo; doprinijeli pobjedi, sreći, uspjehu u svim nastojanjima; obogaćen, dozvoljeno pronalaženje blaga i minerala. Pića bogova učinila su čovjeka pobožnim i savjesnim; davao snagu i izdržljivost; davao znanja o događajima u prošlosti, dalekoj sadašnjosti i budućnosti. Korišćeni su kao psihotronično oružje i kao obavještajno sredstvo; "Zlatne jabuke" drveta znanja otvorile su sposobnost vidovitosti; dozvoljeno komuniciranje sa preminulim; učinio čoveka "ravnim bogovima"; otkrili bilo kakva nova saznanja, a ovo je daleko od potpune liste efekata.

Čovjekov odnos prema drvetu spoznaje dobra i zla i njegovim plodovima - sokovima i pićima bogova na njegovoj osnovi u sfernim ritualnim posudama zvanim "zlatne jabuke" središnja su tema svih! antičkih književnih spomenika, mitoloških i bajki.

Na osnovu teorije monogeneze jezika Holgera Pedersona i Alfreda Trombettija i teorije monogeneze drevnih mitova različitih naroda ekstrapoliranih iz nje, nakon analize bioloških opisa drveta znanja, analizirajući psihotropne efekte "pića od bogovi“u bajkama i mitovima različitih naroda i lingvističkoj analizi kulturnog otiska, dato je biološkom definicijom drvo spoznaje dobra i zla je vrba, vrba. U prilog ovoj tvrdnji predloženo je više od trideset dokaza, datih u knjizi "Uporište - "U početku je bila riječ…". Etimologija reči "vino" seže do reči "vin" - naušnica od vrbe na jeziku Pamiraca i, očigledno, Borejaca, i "bršljan" - vrba, drvo znanja. Vino je “ivino” sa smanjenim “i” na početku riječi, piće od bršljana, drveća znanja, jedan od naziva za “piće bogova”.

Ivny, jednogodišnje vrbe grančice natopljene vodom, iscijeđene su u početku u kamenu pod pritiskom, a kasnije u malteru. Vrbov sok se skupljao cediljkom, sunđerom od vune belog bika, koji se cijedio u rog, čara, brata itd. i razrijeđen vodom sa medom - antimon; mlijeko - haomu, soma; ayranom - amrita; sok od grožđa - ambrozija.

U ritualu liturgije prinošene su žrtve: tečna hrana, vino sa drveta spoznaje, piće bogova; čvrsta hrana - žrtveni hleb ili meso žrtvene životinje pečeno na ugljevlju; žrtvovanje riječju - molitvom, koja se ponekad naziva mantra ili zdravica. Iskoristili su psihodelični, odnosno hipnotički efekat.

Godišnje grančice vrbe iste dužine, vezane vrpcom ili pojasom, pripremljene za cijeđenje u obredu žrtvovanja, u Rigvedi su se nazivale žrtvenom slamom, u avesti - barsman, kod Grka - chamfers, kod Latina - fascia, fascina. Kao simbol moći, vidimo ih na poleđini američkog novčića, na grbu Francuske, na bočnim stranama govornice Predstavničkog doma američkog Kongresa, na grbu ruske kazneno-popravne službe, itd.

Biblijska Judeja se nalazila na raskršću trgovačkih puteva iz Evrope, Azije i Afrike. Kultura jevrejskog naroda nije se mogla razvijati izolirano i bila je dio svjetske kulture koja je koristila pića bogova od vrbe u ritualnim praksama. Ali, ako je vjerovati sinodskom prijevodu Biblije iz 1876. godine, onda su stari Židovi u kultnim praksama iz nekog razloga koristili ne pića bogova od vrbe, kao svi drugi narodi tog vremena, već alkoholno vino od grožđa sa suprotnim psihotropnim djelovanjem..

Stanovništvo je, uglavnom, upoznato sa sinodalnim prijevodom Starog zavjeta iz 1876. godine, koji je prijevod masoretskog teksta na hebrejski, uzimajući u obzir Septuagintu - prijevod na grčki. Kada se prevede na ruski, značajan dio značenja je izgubljen i iskrivljen.

Trinaest riječi koje su Jevreji koristili za označavanje pića bogova i njihovih epiteta prevedeni su u Septuaginti jednom grčkom riječi - oinos, koja je prevedena na ruski počela značiti vino od grožđa. Riječi vrba loza i vrba grana prevedene su kao loza. A izraz koji znači "naušnica od vrbe" ili "gomila vrba" preveden je kao "gomila", "bobice grožđa", "voće" ili "grožđe". A sama riječ "vino" u to vrijeme imala je potpuno drugačije značenje i označavala je piće s psihodeličnim efektom, koje je sadržavalo sok od vrbe. Svojevrsni most za komunikaciju sa Bogom i duhovnim svijetom. Pokušajmo rekonstruirati izgubljeno znanje na osnovu tekstova sinodalnog prijevoda ruske Biblije. U analizi ovih tekstova pomoći će simfonija u elektronskom obliku i izdanja sa paralelnim prijevodom. Studija u biblijskoj simfoniji (biblijska simfonija riječi sa istim korijenom s riječju "vino" otkriva 13 riječi na hebrejskom, koje se u sinodskom prijevodu Starog zavjeta mogu prevesti kao "vino od grožđa". To su riječi sa Strongovi brojevi 0809, 1831, 2534, 2561, 2562, 3196, 4197, 5262, 5435, 6071, 7941, 8105, 8492.

Za 9 od ovih 13 riječi, značenje "vino" sa značenjem "grožđe" je, prema riječima prevoditelja, jedino ili glavno za prijevod. Ovo su riječi sa Strongovim brojevima i učestalošću upotrebe u Starom zavjetu u značenju vina i soka: 2561 Hemer: vino: 1; 2562 Hamar: vino: 6; 3196 Yayin: vino: 133; 4197 Mezeg: aromatično vino: 1; 5435 Sowe: (alkoholno) piće, vino, pšenično pivo: 1; 6071 Asiji: vino: 3 (sok: 2); 7941 Šekar: jako alkoholno piće: 21; 8105 Šemer: vino (očišćeno od taloga): 2; 8492 Tiroš: vino: 28 (sok: 8).

Najčešće korištene riječi u značenju “vino” su 3196 “yayin”, 7941 “shekar”, 8492 “tiyrosh”.

Riječ 3196 Yayin u Bibliji se pojavljuje češće od drugih - 133 puta. Uporedimo to sa istim korijenskim riječima u drugim jezicima jajin (hebrejski), vinum (latinski), oinos = vinos (grčki), vine (engleski), wein (njemački), wine (ruski). U svim ovim riječima vidimo i čujemo korijen "vino", a "vino" je bršljan, vrba ili vrba naušnica na jeziku Borejaca i Pamiraca. U drugoj transkripciji, riječ jajin će zvučati kao wavin, gdje korijen "wa" znači "sjeme". Jajin - vavin - sjeme vina - sjeme bršljana ili vrbove naušnice - početak bršljana, vrbove naušnice - bršljanov sok. Ova riječ je prevedena na grčki kao oinos - vino. Ali sa jednom napomenom. Oinos je „vino od vrbe“, a ne vino od grožđa.

Riječ 7941 šekar zapravo znači sok od vrbe (sa psihodeličnim efektom), pomiješan s vinom od grožđa kako bi se usporilo njegovo djelovanje i poboljšao okus. U Bibliji se u ogromnoj većini slučajeva osuđuje jer Jevreji su, kao i drugi narodi biblijskog vremena, imali izuzetno negativan stav prema alkoholu.

Riječ 8492 Tiyrosh prevedena je kao "vino" - 28 puta i kao "sok" 8 puta. U Bibliji se obično nalazi u kombinaciji sa riječju "most", u drugom izgovoru "mora". Ali znamo da su pića bogova sa drveta znanja različiti narodi zvali Most (za komunikaciju sa duhovnim svetom i sa Bogom). Na primjer, Most Iris - božica duge, glasnik bogova iz grčkih mitova, prikazana u ambroznim sandalama; Heimdall most iz skandinavskih mitova.

Riječ 4197 Mezeg može se prevesti kao "aroma, nektar, miris".

Riječ 5435 Cove u prijevodu znači "ritualno piće koje mijenja um za predviđanja".

Riječ 6071 Asiys ima srodnu srodnu riječ 6072 Asas na hebrejskom jeziku s prijevodom "zgnječiti, zgnječiti, gaziti, gaziti" (ivni u malteru). Dakle, 6071 Asiyis je "komina", sok (ivney), kao i riječ haoma - prevedena sa drevnog iranskog (borejskog) jezika - "komina".

Dakle, praktički svi izrazi prevedeni u Bibliji na različite jezike kao "vino od grožđa" na hebrejskom su označavali imena i epitete pića bogova sa drveta znanja. Sada razmislite o pravom značenju drugih, pratećih riječi u poznatim prijevodima Biblije koji iskrivljuju poruku.

8011 Eshkol - pretpostavljeno značenje "uzdizanja", "uzdizanja" (o naušnicama od vrbe). Povezane riječi - "escalator"; (francuski) escholade - jurišne ljestve, ljestve za penjanje. A u prijevodima ruske Biblije - "grožđa" 2 puta.

6025 Enav - Navodno značenje "imela" - parazitski grm na drvetu znanja ili, vjerovatnije, "vještičja metla". A u ruskoj Bibliji to je odjednom prevedeno kao "grožđe" 2; "Bobice grožđa" 2; "Grozde" 2, "grožđe", "grožđe", "grožđe", "grožđe", "od grožđa" (4952 + 6025), "bobice" (811 + 6025), "bobice" 3.

Kao rezultat pogrešnog prijevoda, imamo slične tekstove: „I dođoše u dolinu Aeshol, i pregledaše je, i tamo odsjekoše granu grožđa (0811) (2156) sa jednom grozdom (0811) bobica (6025) i nosili su ga na motki po dvojica; uzeli su i šipak i smokve" (br. 13,24), dok je prevod mogao biti drugačiji:" I dođoše u dolinu Vaznesenja (u nebo, dolinu gaja svetih drveća - vrba, prim. autora), i pregledao ga… I iskopali su tu lozu (0811) uspona (2156) (vrba - prim. autora) sa jednim izdanom (0811) imele (ili vještičje metle) (6025), i nosili je na motki po dvoje; uzeli su i šipak i smokve” (Br. 13:24). I opet, kao što vidimo, nije bilo mirisa grožđa.

Riječ 1219 Baytsar sa mogućim značenjem 1. posjeći (vinova loza), 2. ukrotiti, osvojiti, 3. biti nepristupačan, nemoguć, u netačnom prijevodu ruske Biblije može zvučati kao "berač grožđa" 2. berač grožđa. A reč 5955 "Olela" sa značenjem "branje", "branje" vidimo u istom prevodu kao i "branje grožđa".

Posebno je zanimljiv prijevod riječi "loza". Znamo da je u savremenom ruskom jeziku loza 1. vrba, 2. vrba - jednogodišnje grančice vrbe, 3. stabljika grožđa. Ali u drevnom borejskom jeziku "loza" je imala samo prva dva značenja, jer u Raju, na teritoriji prebivališta Borejske zajednice, grožđe nije raslo i nije se uzgajalo.

Riječ 1612 Gefen sa mogućim značenjima 1. biljka za pletenje (korpe), 2. loza (vrba) - u njihovim prijevodima zvuči kao "loza" 14, "grožđe" 7, "loza" 6, "grožđe" 2, "vinova loza "3", "vinova loza" 3 itd., ukupno 54 puta.

Riječ 2156 Zemora, zemor - "grana", "izdanak", u prijevodu se već pretvara u "grane vinove loze", "grane vinove loze", "grane vinove loze".

Riječ 8321 Sorek ili Soreka - s prijevodom "odabrana loza", "najbolja loza" u sinodalnom prijevodu zvučiće kao "loza najboljeg grožđa", "odabrana loza". Pravo značenje riječi "Sorek" je prije "košenje, fascija, fascina, grivna, barsman, žrtvena slama". Jednogodišnje grančice vrbe iste dužine, sakupljene u grozd, u količini od četrdeset komada, pripremljene za jedan obred žrtvovanja i vezane vrpcom - ovo je sorek - odabrana loza. Sorek (8341) - ovo je isti kos, simbol moći, koji vidimo na poleđini američkog novčića i na grbu Francuske.

Riječi 5139 Naziir, Nazir - 1. neobrezana loza (vrbe), 2. Nazarećanin, 3. posvećenik, knez, knez; 5144 Nazar - postati Nazarećanin; 5145 Nezer - 1. Nazarećanin, 2. neošišana kosa, 3. kruna (kralj ili prvosveštenik); svi su povezani sa lozom vrbe i ni na koji način se ne mogu povezati s grožđem i vinovom lozom. Dakle, povezane riječi 5257 Nesiyk - libacija; 5261 Nesak - libacija i 5262 Nesak - libacija; ni na koji način se ne može povezati s vinom od grožđa. Naprotiv, oni otkrivaju određene aspekte odnosa osobe prema drvetu znanja i njegovom soku. A riječ "Nazarećanin" znači isto što i riječ Jevrej (hebrejski) - osoba koja izvire iz vrbe, koja se zavjetovala da neće dirati grožđe i ne piti vino od grožđa.

Na osnovu pravog značenja riječi izvornog izvora, sami možete prevesti fragmente poezije, sa riječima "vino", "grožđe", "grožđe" (grana, grozd, loza, bobica), "pijanica", " žestoko piće" i "presa za vino".

Nabrojimo ove fragmente u tekstu Pentateuha:

Post 9:21, 24; Postanak 14:18; Postanak 19: 32-35; Postanak 27:25; Postanak 27:28, 37; Postanak 35:14; Postanak 40: 9-13, 20, 21 Postanak 49: 11-12; Izl 22:29; Izl 23:25; Izl 29:40; DP 32: 6, 18; Lev 10: 9 Lav 19:19 Lav 23:13 Lav 25: 3-5, 11 Lev 26: 5 Brojevi 6: 1-4, 20 Broj 13:24 Brojevi 15: 5, 7, 10 Broj 16:14 Br 18:12; Brojevi 18:27, 30; Brojevi 20: 5, Brojevi 28: 7; Brojevi 28:14; Deut 6:11; Pnz 7:13 Pnz 8:8; Deut 11:14; Pnz 12:17 Pnz 14:23 Deut 14:26; Deut 15:14; Pnz 18:4; Pnz 20: 6; Deu 21:20; Deu 23:24; Deu 28:30, 39; Deu 28:51; Pnz 29: 6; Deut 32:14; Pnz 32: 32-33, 38; Pnz 33:28.

Nakon ispravljanja izobličenja, Biblija je ispunjena novim značenjem. Anđeo, u prijevodu s grčkog, je "glasnik", "vjesnik". Zatim Jevanđelje, a sve do 1918. Ivangelije, je "poruka vrba", "objava vrba", "vijest o stablu znanja". Ne grožđe, već, kroz Ižicu, Ivangelie je poruka vrbe.

Zaključci:

1. Pretpostavka da su Isus Hrist, apostoli i drugi Jevreji tog vremena koristili alkohol iz vina grožđa kao glavni aktivni sastojak je dogma i nije naučno dokazana.

2. Postoje svi razlozi za pretpostavku da je u početku kršćanstvo bilo evolutivni razvoj kulta pića bogova - sa drveta znanja - vrbe.

3. U sinodalnom prijevodu Masoreckog teksta ruske Biblije, prevodioci su nagađali reference na grožđe, zbog čega je glavno značenje poruke o drvetu znanja - vrbi izgubljeno, iskrivljeno. Prijevod nije precizan.

4. Može se pretpostaviti da se zamjena kulta drveta znanja kultom alkohola u Rusiji dogodila uglavnom u događajima rascjepa Ruske pravoslavne crkve 1666-1667. Pokušaji da se vrate stari rituali u seljačkom ratu Stepana Razina, nemiri puškama, ustanak monaha Soloveckog manastira i pobuna Pugačova bili su neuspješni.

književnost:

1. Biblija. Rusko biblijsko društvo. Moskva: 2005.

2. Propovijedi, riječi, pouke. Bulat. Tver. 2008. III tom. S. 390-422.

3. Bakkioki S. Vino u Bibliji. Izvor života. 2005.

4. Klimenko IP Certifikacijski rad "Slika i značenje vina u tekstovima Petoknjižja Moisejeva." Moskva: 2011.

5. Zaitsev SN Uporište - "U početku je bila riječ …". heColor. N. Novgorod. 2009, str. 224 - 253.

6. Izdavačka kuća Biblical: Biblijska simfonija sa hebrejskim i grčkim rječnikom.

7. Simfonija o kanonskim knjigama Svetog pisma sa hebrejskim i grčkim indeksima / Kršćansko društvo "Biblija za sve". SPb, 2003. 8. Biblija na crkvenoslovenskom, ruskom, grčkom i latinskom jeziku [Elektronski izvor] // Pravoslavna enciklopedija "Azbuka vere"