Video: Legalne droge: Kako je Amerika postala ovisna o antidepresivima?
2024 Autor: Seth Attwood | [email protected]. Zadnja izmjena: 2023-12-16 15:59
Između 100.000 i 200.000 ljudi umre od tableta svake godine u Sjedinjenim Državama Broj ljudi koji uzimaju lijekove za depresiju je zapanjujući: 270 miliona recepata je propisano za depresiju u populaciji od 317 miliona. Razlog za ovu čudnu statistiku je jednostavan: antidepresivi izazivaju ovisnost.
I nakon nekog vremena, čovjek, nakon što je jednom probao hemijski stimulans, više ne može bez njega, jer se stres u modernom životu javlja redovno, a lijek daje blažen osjećaj mira. Problem je što s vremenom morate uzimati sve više lijekova.
Farmaceuti imaju veliki utjecaj u Washingtonu, a lobisti i senatori neumorno rade kako bi ljudima olakšali lijekove. Ali nisu samo zakonodavci i lobisti ti koji pomažu farmaceutima da rastu ogromno tržište koje je sada reda veličine bilion dolara godišnje. Doktori također učestvuju u aktivnostima navikavanja pacijenata na lijekove, jer je neisplativo izliječiti pacijenta uz pomoć fizioloških sredstava i praksi, mnogo je isplativije liječiti ga godinama i decenijama uz pomoć tableta.
Sve veći broj ljudi postaje zavisnik od droga. Farmaceutska ovisnost je sve mlađa: adolescenti i školarci počinju uzimati droge. Međutim, postoje dvije opasnosti. Prva je hiperdijagnoza, kada sve više djece ima dijagnozu poremećaja pažnje i hiperaktivnosti (ADHD). Na primjer, u protekloj deceniji broj djece sa ADHD-om se udvostručio, odnosno povećala se učestalost ove dijagnoze. Ali najtužnije je to što neki roditelji zdrave djece počinju da im daju posebne lijekove koji se prepisuju za ADHD kako bi djeca bolje učila. Ovi roditelji, u potrazi za visokim akademskim uspjehom, zanemaruju činjenicu da ovi lijekovi imaju vrlo ozbiljne nuspojave.
To je zbog marketinga: svake godine farmaceutske kompanije ulažu 60 milijardi dolara u promociju proizvoda, što je dvostruko više od troškova istraživanja. Svaki Amerikanac zna uzeti tabletu ako ima bol ili nelagodu, stres ili umor. Bilo kakva napetost tijela, vanjska ili unutrašnja, suzbija se lijekovima. Tačnije, u reklamama se govori o pomoći, a ne o suzbijanju, ali to ne mijenja suštinu. Inače, razlika u budžetima dovodi do toga da novi, najmoderniji i veoma efikasni, prema reklamama, lekovi ne prolaze dovoljno istraživanja, što znači da se ispostavljaju nebezbedni. Na primjer, Vioxx se reklamirao kao jedinstveni novi lijek koji uzrokuje manje GI krvarenja od Advil-a. Vremenom je postalo jasno da ljudi koji uzimaju Vioxx umiru od rezonantnog srčanog udara, a ne od krvarenja. Treba napomenuti da se značajan dio istraživanja sada odvija izvan Sjedinjenih Država, u zemljama gdje su one manje prosperitetne, uklj. u smislu kontrole postupanja kompanija i ljekara. Na listi zemalja koje su postale poligone, Rusija je na drugom mjestu nakon Kine (1513, odnosno 1861 studija 2008. godine).
Da bi bile na sigurnom, farmaceutske kompanije uključuju doktore u distribuciju lijekova davanjem premija na recept. Međutim, lavovski dio marketinškog budžeta - 34 milijarde dolara - troši se na distribuciju besplatnih "uzorkovača" lijekova u ljekarnama, što je zakonom dozvoljeno zahvaljujući visoko plaćenim lobistima. Povećana učestalost tinejdžerske agresije također može biti povezana s lijekovima. 14% onih koji piju psihoaktivne droge ima napade agresije, sve do snova o ubijanju drugova iz razreda i naknadnom samoubistvu. Trećina američkih tinejdžera učestvuje u "farmskim zabavama" na kojima prisutni gomilaju lekove dobijene na ovaj ili onaj način, mešaju ih i konzumiraju sa alkoholom. Smrtni slučajevi nakon ovakvih zabava nisu rijetki, pa roditelji sve češće dobijaju upozorenja o potrebi pojačanog praćenja lijekova kod kuće.
Farmatizacija svih životnih situacija dovela je do toga da svaki drugi Amerikanac stalno uzima dvije droge, a svaki peti pet ili više lijekova. Više od 70% stanovništva uzima jednu drogu. Rutina uzimanja lijekova olakšava uvođenje droga u život običnih ljudi: ako svi uzimaju lijekove, to je i za mene normalno. Istovremeno, zavisnost od sedativa klase benzodiazepina, kako je praksa pokazala, može se uspostaviti u vrlo kratkom roku, dovoljno je samo četiri nedelje da se postane zavisnik, odnosno narkoman. Navika da svoje tuge zahvataju šakama tableta dovodi ne samo do slučajne smrti adolescenata, već i do pravih nacionalnih tragedija poput ubistava u školama.
Antidepresivi, ulazeći u životnu sredinu sa ljudskim otpadom, dovode do ozbiljnih problema u lokalnim ekosistemima. To ne sprječava farmaceutske kompanije da se prave da ništa ne znaju, jer je posao važniji od ljudskih života.
Glavna posljedica dugogodišnjeg masovnog reklamiranja čudotvornosti medicinske pomoći je fizička i psihička ovisnost cijelog naroda o određenim supstancama. Statistika je neumoljiva: za 20 godina prodaja antidepresiva porasla je za 400%. Svake godine od 100 do 200 hiljada ljudi umre od tableta.
Preporučuje se:
Pokret sreće. Kako popularne droge oblikuju kulturu
Samo u 20. vijeku čovječanstvo je uspjelo da se razboli od nekoliko vrsta droga - početkom stoljeća došli su na ideju da ovisnost o morfiju liječe kokainom i heroinom, sredinom stoljeća pokušali su pronalaze harmoniju sa društvom i samim sobom koristeći LSD i barbiturate, danas su supstance koje povećavaju efikasnost izašle na rat i kognitivne sposobnosti
Kako je sloboda postala najviša kategorija prisilnog ropstva?
Sloboda je postala najviša kategorija ropstva. Sloboda se forsira jače nego što je bila prije prisiljavanja u ropstvo. Ali to ropstvo je bilo vanjsko i stoga manje opasno. Sadašnje ropstvo je unutrašnje. Od njega nema bežanja
Istorija "Lenjingradskog kodeksa" - kako je Tora postala kult obožavanja?
Već smo pisali o lenjingradskom rukopisu koji se na čudan način pojavio u Rusiji i o Sinajskom kodeksu, koji je ništa manje čudno došao do nas upravo u 19. veku, kada je Rusija počela da se prisiljava da prihvati Stari zavet kao svetinju. knjiga
Naprava legalne narko mafije za prodaju duvanskog dima
Duvan (lat. Nicotiána) je rod višegodišnjih i jednogodišnjih biljaka porodice Solanaceae. Sadrži otrovnu tvar - nikotin, klasificiranu kao opojnu drogu koja izaziva kratkotrajnu euforiju i dovodi do ovisnosti o drogama. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) definira nikotin kao psihotropnu komponentu koja izaziva veliku ovisnost.
Ekstremna tolerancija: kako i zašto je homoseksualnost postala norma?
Trenutno prihvaćeno gledište u industrijalizovanim zemljama da homoseksualnost ne podleže kliničkoj proceni uslovno je i lišeno naučne validnosti, jer odražava samo neopravdani politički konformizam, a ne naučno postignut zaključak