Kako porođaj biološki podmlađuje ženski mozak
Kako porođaj biološki podmlađuje ženski mozak

Video: Kako porođaj biološki podmlađuje ženski mozak

Video: Kako porođaj biološki podmlađuje ženski mozak
Video: NAJEŽIĆETE SE! - 5 NAJČUDNIJIH STVARI KOJE NAM SE DEŠAVAJU DOK SPAVAMO 2024, Marš
Anonim

Naučnici su analizirali strukturu mozga sredovječnih žena i otkrili da izgleda mlađe kod onih koje su rodile nego kod onih koje nikada nisu imale djecu. To je zbog činjenice da zaštitni mehanizmi uključeni u tijelo buduće majke djeluju tijekom cijelog života. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.

Tokom trudnoće i prvih nedelja nakon porođaja, telo žene prolazi kroz ozbiljne promene, uključujući i mozak. Njegova plastičnost se naglo povećava, dolazi do restrukturiranja neuronskih veza, aktiviraju se snažni mehanizmi adaptacije, osiguravajući zdravlje majke i potomstva.

Poznato je, na primjer, da se tijekom gestacije mozak trudnica smanjuje, a zatim se oporavlja u roku od šest mjeseci nakon porođaja.

U naučnoj literaturi se više puta sugeriralo da neuronske promjene koje se javljaju u fazi trudnoće mogu ići daleko dalje od postporođajnog perioda, nastavljajući imati zaštitni učinak na mozak žene tokom cijelog njenog života, usporavajući procese neurobiološke starenje.

Grupa evropskih naučnika iz Velike Britanije, Norveške i Holandije odlučila je da testira ovu hipotezu. Proučavali su strukturu mozga 12.021 Britanke u dobi od 54 do 55 godina (od njih 9568 je rodilo barem jednom u životu, a 2453 nikada nije rodilo). Koristeći metode mašinskog učenja, istraživači su kreirali algoritam neuroimaginga koji omogućava ne samo otkrivanje tragova promjena u ženinom mozgu koje su bile inherentne tokom trudnoće, već i utvrđivanje koliko je porođaja bilo.

Analiza je pokazala da mozak porodilja izgleda mlađe. Biološka starost njihovog mozga bila je 2-3 godine mlađa od starosti vršnjaka koji nisu rodili. Štaviše, što je žena češće rađala, to je bio veći jaz između stvarne i biološke starosti njenog mozga.

Kako bi isključili utjecaj drugih faktora, naučnici su testirali vezu između biološke starosti mozga žena s njihovom etničkom pripadnošću, obrazovanjem, indeksom tjelesne mase i dobi pri prvom rođenju. Nije pronađena veza između ovih parametara, kao ni faktora genetske varijacije sa biološkom starošću mozga.

Kako bi objasnili kako neuralne promjene tokom i nakon trudnoće utiču na kasnije starenje ženskog mozga, naučnici nude nekoliko hipoteza. Ovo može biti zbog endokrinih promjena. Poznato je da hormoni kao što su estradiol, progesteron, prolaktin, oksitocin i kortizol utiču na moždanu aktivnost, a fluktuacije ovih hormona mogu imati dugoročne efekte na zdravlje mozga. Moguće je da fetalne (embrionalne) stanice koje ostaju u tijelu žene dugo nakon porođaja djeluju na mikrokemijske reakcije u mozgu.

Preporučuje se: