Kako je Staljin branio ruski jezik

2024 Autor: Seth Attwood | [email protected]. Zadnja izmjena: 2023-12-16 15:59

Od autora:Ovaj članak je rezultat kombinovanja članka Viktora Čumakova u novinama Pravda i izbora dokumenata iz knjige V. Soyma "Zabranjeni Staljin".

Stvar je u tome da su odmah nakon Oktobarske revolucije neki ultrarevolucionari hteli da zamijene ćirilicu latinicom. Naučno odjeljenje Narodnog komesarijata za obrazovanje, ne bez učešća narodnog komesara A. V. Lunačarski je već 1919. godine izrazio „… o poželjnosti uvođenja latiničnog pisma za sve narode koji naseljavaju teritoriju Republike, što je logičan korak na putu kojim je Rusija već ušla, usvajajući novi kalendarski stil i metrički sistem mjera i utega“, što bi predstavljalo završetak azbučne reforme, koju je svojevremeno provodio Petar I, a stajalo bi u vezi sa posljednjom reformom pravopisa.

Društvo ljubitelja ruske književnosti oštro se protivilo ovoj ideji. Osnovala je posebnu komisiju, koja je izdala saopštenje 23. decembra 1919. godine. Evo odlomaka iz njega: „Uvođenjem novog, jednoličnog fonta za sve narodnosti, ne treba razmišljati o zbližavanju i ujedinjenju svih narodnosti, koje je moguće samo na osnovu živog jezika, koji je organski izraz cijeli vjekovni kulturni put koji je prošao svaki pojedini narod." "Zagovornici reforme, sa međunarodnog gledišta, insistiraju na uvođenju evropskog pisma ne samo za nepismene narode Rusije, već i za ruske…"

A do uvođenja latinice umjesto ćirilice u rusko pismo nije došlo 1920. godine.

Međutim, trockisti se sa svojom pseudointernacionalističkom demagogijom nisu smirili. Deset godina kasnije, članak A. V. Lunacharsky sa pozivom za prelazak na latinicu. Konkretno, Anatolij Vasiljevič, smijenjen s mjesta narodnog komesara obrazovanja 1929., podsjeća da je V. I. Lenjin mu je navodno govorio o poželjnosti prelaska na latinicu, ali "u mirnije vrijeme, kada ojačamo". Laž, naravno. Ni u jednom Lenjinovom djelu nema čak ni nagoveštaja ove teme.

Odmah je usledila reakcija - beleška narodnog komesara prosvete RSFSR A. Bubnova I. Staljinu sa priloženom potvrdom o radu Glavnauke na završetku pravopisne reforme i o problemu romanizacije ruskog pisma.

Odgovor iz Centralnog komiteta stigao je tačno 10 dana kasnije.

I pobunjeni proces je skoro odmah zamro. Čak i tada su se bojali Staljina. Druže I. Luppol je žurno izvijestio Sekretarijat, Politbiro, Kultprop CK i zamjenika narodnog komesara prosvjete, druže Kurtz, o raspuštanju Komisije za romanizaciju i prestanku svih radova na ovoj temi:

Da, tada su se već plašili Staljina, ali ipak je bilo hrabrih ljudi koji su mogli da pobesne. Bukvalno godinu i po kasnije, zadivljeni pristalice ruskog jezika mogli su se u "Večernjoj Moskvi" od 29. juna 31. juna upoznati sa "Projektom reforme ruskog pravopisa" kao rezultatom Svesaveznog pravopisnog skupa, koja je sa radom završila 26. juna.

Reakcija Politbiroa uslijedila je tri dana kasnije.

Činilo se da je sve, ali ne, borba se nastavila do 1937. U svakom slučaju, 1932. godine zamijenjeni su latiničnim pismom, a 1935. godine komi-zirijanski i udmurtski jezici vraćeni su na rusku osnovu. Podsjetimo, zirijansko pismo na ćiriličnoj osnovi sastavio je još u XIV vijeku sv. Stefana Permskog, a udmurtski jezik dobija svoj pisani jezik sredinom 18. veka i, naravno, na ruskom alfabetu. U brojnim govorima ranih 30-ih godina o prijevodu udmurtskog i komi-zirijanskog jezika na latinično pismo, ovaj čin nije nazvan ništa drugo do sprdnja i sabotaža. Istovremeno, žestoko se raspravljalo o pitanjima prevođenja pisma turskog i mnogih nepisanih naroda SSSR-a na ćirilicu. Do donošenja Ustava SSSR-a 5. decembra 1936. problem je većim dijelom bio riješen.

Z av. kulturno odeljenje CK KPSS (b) A. Stecki - I. Staljinu i L. Kaganoviču

Napomena od menadžera. Odeljenje za nauku, naučne i tehničke izume i otkrića Centralnog komiteta KPSS (b) K. Bauman

↑ Praktični prijedlozi za novu abecedu i jezičku konstrukciju

1. Uspostaviti takav poredak da se od sada sva pisma, pravopisni priručnici, terminološki rječnici i gramatike, kao i sve njihove izmjene, prihvataju i stavljaju u upotrebu samo posebnim odlukama Predsjedništva Vijeća nacionalnosti Centralne izvršne vlasti. Komitet SSSR-a na prijedlog Svesaveznog centralnog komiteta novog alfabeta (VTSKNA).

2. Poništiti odluke Svesaveznog centralnog komiteta novog alfabeta i lenjingradskog regionalnog komiteta novog alfabeta o stvaranju latiničnog pisma za Vepse, Ižorijance, Kalinjinske Karelije, permske Komi i narode dalekog sjevera (Neneti, Evenki, Eveni, Hanti, Mansi, itd.) i obavezuju VTsKNA da u roku od tri mjeseca prevedu pisma svih ovih naroda na rusku osnovu.

3. Naložiti VTsKNA da hitno razmotri prijedloge sjevernokavkaskih i kabardino-balkarskih organizacija o prelasku Kabardijanaca sa latiniziranog pisma na pismo sa ruskom osnovom.

4. Naložiti VTsKNA da do jeseni 1936. pripremi zaključak o preporučljivosti dalje primjene romaniziranog pisma među Hakasima, Oirotima, Kumandincima, Šorcima, Čerkezima, Abazinima i Adigima.

5. Obavezati VTsKNA u naredne dvije ili tri godine da odvojeno objedini nova pisma na latinici i ruskoj bazi, kako bi se osiguralo sastavljanje i objavljivanje pravopisnih priručnika, terminoloških rječnika i gramatika za narode SSSR-a s novim alfabetima.

6. Ujediniti Institut za nacionalnosti Centralnog izvršnog komiteta SSSR-a sa Lenjingradskim istraživačkim institutom za lingvistiku Narodnog komesarijata za obrazovanje RSFSR-a i istraživačkim udruženjem Instituta naroda Severa, reorganizujući ih u Centralni Institut za jezik i pisanje naroda SSSR-a pri Vijeću narodnosti Centralnog izvršnog komiteta SSSR-a, sa ogrankom u Lenjingradu, povjeravajući ovom institutu neposredan razvoj pravopisnih priručnika, terminoloških rječnika i gramatika, kao i kao pružanje kvalifikovane naučne pomoći nac. regiona i republika u radu na pismu i u jezičkoj konstrukciji.

Organizovati do početka 1936-1937 akademske godine u Centralnom institutu za jezik i pisanje trogodišnje kurseve za 100 ljudi za obuku lingvista i prevodilaca klasika marksizma-lenjinizma.

Glava Odjeljenje za nauku, naučne i tehničke izume

i otkrića Centralnog komiteta KPSS (b) K. Baumana."

Na istom mestu. L. 114-121. Kopiraj.