Sadržaj:

TOP 5 mitova o svijetu nakon korona virusa
TOP 5 mitova o svijetu nakon korona virusa

Video: TOP 5 mitova o svijetu nakon korona virusa

Video: TOP 5 mitova o svijetu nakon korona virusa
Video: Муссолини. Приход к власти 2024, Marš
Anonim

"Svijet nakon pandemije koronavirusa nikada neće biti isti…" Mislimo da su svi čuli ovu frazu mnogo puta. Ali šta je iza toga i hoćemo li sutra zaista početi živjeti u novoj stvarnosti? Valeria Repina, osnivačica i kreativna direktorica agencije Repina Branding, vjeruje da će u stvarnosti promjene u svijetu nakon korona virusa biti vrlo male.

Posljednjih mjeseci u informativnom prostoru bilo je mnogo razmišljanja o tome kako će se navike ljudi promijeniti nakon pandemije. Međutim, većina ovih mišljenja zasniva se na trenutnoj analizi situacije i ishitrenim zaključcima. Želim detaljno analizirati 5 glavnih prognoza kako bismo shvatili kako ćemo živjeti u stvarnosti i hoće li se svijet promijeniti onoliko koliko nam se o tome govori.

Mit broj 1. Kompanije će u potpunosti preći na rad na daljinu

Predstavnici nekih kompanija, nakon prelaska na daljinski rad, rekli su da efikasnost njihovog poslovanja ne samo da nije stradala, već je dostigla novi nivo.

Međutim, ova medalja ima i lošu stranu. Period pandemije može se uporediti sa stanjem vojne mobilizacije. Zaposleni se boje da će izgubiti posao i napustiti svoje domove. Bukvalno su zaključani u svojim stanovima, ne preostaje im ništa osim posla. O tome svjedoče, na primjer, podaci kompanije NordVPN. Prema njihovom istraživanju, rad od kuće u samoizolaciji naveo je ljude da mu posvete više vremena. U SAD-u i Evropi zaposleni su dodali dva do tri sata svom radnom danu. Mislim da Rusija nije izuzetak. Ipak, vjerujem da će nakon završetka krize euforija vlasnika kompanija koji su toliko zavoljeli rad na daljinu postepeno proći.

Kao što pokazuje praksa, samo u nekim oblastima biznis je spreman da stalno radi sa svojim timovima van kancelarija ili coworking prostora. Kao primjer mogu navesti 37Signals, koji je kreirao Basecamp platformu za daljinski rad. Cijeli njihov tim je bio udaljen od samog početka, a to je ugrađeno u DNK njihovog brenda.

Ali takve kompanije su prilično izolirane i rade samo u određenim oblastima. Takav primjer a priori ne može biti znak budućnosti. Ostavljajući tim kod kuće, većina poslovnih predstavnika će se u budućnosti suočiti sa problemima kao što su pogoršanje timskog duha, slaba motivacija zaposlenih i njihova profesionalna degradacija. To će dovesti do povlačenja nazad u udobne, svijetle kancelarije, gdje se stvara prava atmosfera. Nastavit će se trend uređenja radnih mjesta (uostalom, tako ih je teško uspostaviti kod kuće), brendiranja interijera i stvaranja kancelarijske infrastrukture. Jednom riječju, postoji trend svega zbog čega ljudi požele da dolaze na posao i tamo provode vrijeme.

Mit broj 2. Kupovina će u potpunosti ići online

Rast nekih online kompanija će se zaista nastaviti, ali će i dalje biti znatno niži od sadašnjeg. Sada je poslovanje u segmentu e-trgovine povećalo svoje kapacitete, ali nakon završetka pandemije oni više neće biti toliko traženi.

Sada ljudi koriste internetske alate koji zamjenjuju stvarni život, ali čim imaju priliku da odu na pijacu, biraju svježe začinsko bilje vlastitim rukama, večeraju u restoranu s prijateljima - radite sve u stvarnosti, a ne klikajte na slike, brzo će zaboraviti na internet i ravnoteža će doći na svijet.

Već sada možete pratiti ove trendove, obraćajući pažnju na to koliko se brzo mijenja tržište dionica. Na primjer, kompanija Zoom Video Communications Inc: njena imovina je, kako se očekivalo, porasla tokom pandemije, a sada je počela da pada. Već 27. maja vrijednost dionica video servisa Zoom, prema CNBC-u, pala je za 8,5%. Ista stvar se dogodila sa Amazonom i Netflixom. Investitori usmjeravaju svoju pažnju na druge industrije kako ekonomija raste. A to sugerira da su ljudi umorni od beskrajnog online i umjetnog života.

Mit broj 3. Format zabave će se promijeniti

Vjeruje se da će online svirke, online barovi i drugi oblici online zabave zaživjeti u životima svih ljudi. Možda će tako i biti, ali samo djelimično. Nedavni članak Nelly Bowles u The New York Timesu govori o tome kako aktivna digitalna potrošnja u svakodnevnom životu postaje znak siromaštva. Dolazi još jedna nova realnost, u kojoj kategorija luksuzne robe ne uključuje gadgete i tehnologije, već živu ljudsku komunikaciju.

Svaka aktivnost koja se reprodukuje na ekranu postaje jeftinija. Istovremeno, sami pametni telefoni i tableti takođe postaju jeftiniji.

“Elektronika raspoređena u restoranima, aerodromima, javnim prostorima i institucijama stvara značajne uštede u troškovima osoblja, smanjuje troškove i anonimizira uslužnu industriju”, rekao je Bowles u članku.

Međutim, podaci iz istraživanja mozga 11.000 školaraca koji provode više od dva sata u blizini elektronskih uređaja pokazali su da je njihova sposobnost rasuđivanja značajno smanjena nego kod njihovih vršnjaka koji su navikli na osobnu komunikaciju. Autor se poziva i na studiju koja je utvrdila zavisnost pojave depresivnih stanja kod odraslih o učestalosti rada sa digitalnim uređajima.

Tako živa komunikacija i živa, a ne digitalna zabava, postaju znak visokog statusa. Obrazovani slojevi društva češće će sami sebi organizirati digitalnu detoksikaciju, posvetiti vrijeme aktivnostima na otvorenom, putovanjima i komunikaciji s najmilijima. Brendovi će svoje korisničko iskustvo učiniti ljudskijim.

Mit broj 4. Online obrazovanje će se takmičiti sa učenjem uživo

Ovo je duboka zabluda, jer je online obuka usmjerena na uvježbavanje određenih vještina, a te vještine su po pravilu povezane s digitalnim okruženjem. Na mreži možete dobiti znanje o radu SMM specijaliste, podići nivo engleskog jezika, ali još uvijek ne dobiti punopravno obrazovanje, odnosno nemoguće je postati liječnik, arhitekta ili muzičar.

A onlajn edukacija često postaje neka vrsta tablete za smirenje, kada se osoba inspiriše da zaista nešto radi. Ljudi često kupuju onlajn kurseve samo tako jer su jeftini, ali ako pogledate procenat ljudi koji završe takvu obuku, on nije baš visok. Još u mirnodopsko doba, Harvard je sproveo studiju koja je pokazala da u prosjeku samo 6% studenata koji su se prvobitno registrovali za svoje online kurseve dobije sertifikat.

Želim da dodam da je porast interesovanja za sve vrste onlajn kurseva sada povezan sa činjenicom da ljudi imaju mnogo slobodnog vremena. Online obrazovanje je u svojoj niši i nikada se neće takmičiti sa učenjem uživo.

Mit broj 5. Većina kompanija će postati digitalna

Prisilni rad u daljinskom načinu rada prisilio je kompanije da prebace što više procesa na internet i aktivno počnu implementirati automatizaciju. Međutim, korištenje digitalnih alata nije jednako digitalnoj transformaciji, a mnoge kompanije će se vratiti starim praksama na pola puta.

Po mom mišljenju, važnost i korist krize nije u prelasku na digitalnu ravan, već u oporavku tržišta i privrede. Opstati će one kompanije koje su spremne na promjene, grade brendove s ljudskim licem i razvijaju odnose sa svojim kupcima, obnavljaju proizvod i tržištu nude ono što je danas relevantno. Oni koji su prije krize imali problema sa organizacijom, sa postavljanjem procesa, jednostavno će nestati s lica zemlje.

Inače, prošle godine je mjeren indeks digitalne pismenosti građana Rusije. Dakle, pao je za 14,7%. To znači da smo još jako daleko od potpune digitalne transformacije privrede, a prije svega ni samo društvo nije spremno za to. Većini je potrebno mnogo više vremena za potpuni prelazak na internet, u digitalizaciju, i u tome nema ništa loše.

Preporučuje se: