Hjumova giljotina ili problem morala u religiji
Hjumova giljotina ili problem morala u religiji

Video: Hjumova giljotina ili problem morala u religiji

Video: Hjumova giljotina ili problem morala u religiji
Video: Why Public Beheadings Get Millions of Views | Frances Larson | TED Talks 2024, Marš
Anonim

1739. škotski filozof David Humeizdao "Traktat o ljudskoj prirodi."Ideje traktata postale su osnova za dalju filozofiju Humea i njegovu kritiku religije. U njemu je filozof formirao slavne "Hjumova giljotina"koji je za teologe postao bolan trn u teologiji.

Hjum je kritikovao ne samo religiju, već i ljudsku racionalnost, koju su hvalili tadašnji materijalistički filozofi-prosvetitelji. Ali filozofi ateisti tretirali su Hjuma kao velikog mislioca i poštovali njegovu poziciju, a religiozni fanatici su ga mrzeli, čak su želeli da oskrnave Humeov grob, pa je neko vreme pored nje bio stražar.

Zove se i "Hjumova giljotina". "Hjumov princip" … Ovaj princip je formiran na osnovu razmišljanja škotskog filozofa o prirodi morala i bića … Hjum primećuje da su svi etički sistemi izgrađeni na ideji da se moralne norme mogu izvesti iz sveta činjenica. Ali ova ideja nema utemeljenje. Zašto je to važno?

Hjum postavlja pitanje: kako se pojmovi onoga što bi trebalo izvesti iz pojma postojanja? Hjumov odgovor: nema šanse. Iz ontologije je nemoguće izvesti bilo kakav moral. Moral je čisto ljudski, subjektivna, koja nema nikakve veze sa objektivnim svijetom. Kako to Boga čini nemoralnim?

Postoji ogroman jaz između morala i posmatranog sveta. Stoga, ako vjernici mogu misliti da Bog zaista postoji, onda ne mogu misliti koje moralne kvalitete ovaj Bog posjeduje. Svi moralni epiteti u odnosu na Boga proizlaze isključivo iz volje vjernika, nemaju logičku vezu sa navodnim stvarnim Bogom.

Na ovaj način, Bog je nemoralan, odnosno van morala. Bibliji, Kuranu, Vedama i drugim svetim knjigama se ne može vjerovati, jer one samo deklariraju moral, a ne dokazuju ga na osnovu onoga što opažamo svojim osjetilima.

Jednom sam razgovarao sa jednim služiteljem Ruske pravoslavne crkve, rekao je da, pošto Bog postoji, on mora biti dobar, inače ne bi imao razloga da stvara ovaj svijet. Ali ova pozicija je pogrešna, jer je Bog mogao stvoriti svijet iz sasvim drugih motiva. Ne možemo reći da Bog mora biti dobar ili mora biti zao. O njegovim moralnim osobinama nećemo uopšte imati razloga da govorimo, jer ono što pripada ne proizilazi iz postojanja.

Sumerski bogovi su stvorili ljude kako bi ljudi postali njihovi robovi. Da li je Abrahamski Bog isti?

David Hume je napisao mnoga djela koja je posvetio u cijelosti ili djelimično filozofija religije: "Istraživanje o ljudskoj spoznaji", "Traktat o ljudskoj prirodi, ili pokušaj primjene iskustvene metode rasuđivanja na moralne subjekte", "O besmrtnosti duše", Prirodna istorija religije, "O praznovjerju i ludilu", "Dijalozi o prirodnoj religiji".

Humeova kritika religije nije povezana sa filozofovom nesklonošću religiji. Kritika se zasniva isključivo na logici i principima ljudskog znanja. Za Hjuma, svaka ideja o Bogu i moralu jeste plod razuma, a ne posljedica čulne percepcije.

Hjum je religiju posmatrao kao važan faktor za postojanje društva. Na osnovu te ideje formirao je dva imperativa za vjernike i nevjernike, kako ne bi došlo do društvenih nemira. Vjernici bi trebali biti strpljivi s racionalističkom kritikom svojih vjerskih stavova, dok ateisti treba da kritiku religije tretiraju kao igru razuma, a ne da koriste kritiku kao sredstvo za potiskivanje vjernika.

Preporučuje se: