Sadržaj:

Na čemu se zasniva religiozni mit o egzodusu Jevreja iz Egipta?
Na čemu se zasniva religiozni mit o egzodusu Jevreja iz Egipta?

Video: Na čemu se zasniva religiozni mit o egzodusu Jevreja iz Egipta?

Video: Na čemu se zasniva religiozni mit o egzodusu Jevreja iz Egipta?
Video: Профессор Али Атайе обсуждает Распятие, Коран и Тахриф. 2024, April
Anonim

Zasigurno su čak i oni koji nisu čitali vjerske tekstove barem općenito upoznati sa događajima iz Egzodusa. Ili su barem mnogi trebali pogledati film "Egzodus: Bogovi i kraljevi", gdje je ulogu Mojsija briljantno odigrao Kristijan Bejl. Film je, inače, dosadan, iako generalno korektno prenosi starozavjetnu priču.

Danas nas zanima nešto drugo: zašto je Mojsije vodio svoj narod 40 godina u pustinji? Uostalom, ići od delte Nila do Izraela nije tako daleko?

Priča je vrlo zanimljiva, pa čak i poučna
Priča je vrlo zanimljiva, pa čak i poučna

“O, bre, Mojsije je vodio Jevreje kroz pustinju 40 godina i našao jedino mjesto na cijelom Bliskom istoku gdje nema nafte!” – stara jevrejska šala.

Proučavanje religije sa stanovišta historijske nauke, a ne "militantnog ateizma" - u stvari, stvar je izuzetno zanimljiva. Na kraju krajeva, religiozni oblik mišljenja je bio glavni način čovjekove refleksije o svijetu oko sebe dugi niz milenijuma.

Malo ljudi danas shvaća da moderna nauka svoj izgled direktno duguje starim sveštenicima i srednjovjekovnim sveštenicima. Na kraju krajeva, oni su, zajedno s filozofima (teologija i filozofija vrlo često bile potpuno neodvojive jedna od druge) dugo vremena bili glavna intelektualna snaga čovječanstva.

Šta nam govore istorija i arheologija

Postoji događaj u istoriji koji je veoma sličan Izlasku
Postoji događaj u istoriji koji je veoma sličan Izlasku

Ovdje vrijedi razumjeti glavnu stvar: očigledno nije bilo Izlaska u obliku u kojem je opisan u starozavjetnim tekstovima. A poenta ovdje nije čak ni u tome da su sve ove priče opisane (i prepisane) mnogo kasnije od samih događaja.

Egzodus se uopće ne bori protiv arheoloških podataka. Međutim, još je postojalo nešto slično u drevnoj istoriji. I najvjerovatnije je upravo taj događaj, koji je ostao u "narodnom sjećanju", kasnije postao stvaranje vjerskog mita o egzodusu Jevreja iz Egipta.

Istoričari i arheolozi tragaju za tragovima egzodusa još od 19
Istoričari i arheolozi tragaju za tragovima egzodusa još od 19

Riječ je o osvajanju Egipta od strane Hiksa. Očigledno, Hiksi su bili velika grupa plemena koja se formirala u Siriji.

Negdje u XVIII-XVII vijeku prije nove ere, napali su Egipat i uspjeli ga osvojiti, osnivajući vlastitu dinastiju faraona. Međutim, kasnije je u Egiptu došlo do još jednog građanskog rata između vladajućih dinastija i sve se završilo tako što su Hiksi oterani nazad u Malu Aziju. Nije isključeno da je upravo ovaj drevni događaj lak za formiranje legende o egzodusu Jevreja.

Zanimljivo je da je identifikacija egzodusa i protjerivanja Hiksa počela u kasnom Rimskom carstvu. Inače, ne treba misliti da u Egiptu nije bilo Jevreja. Drevna Palestina je aktivno komunicirala sa svim svojim susjedima, uključujući borbe i trgovinu. Dakle, bilo je dovoljno "naših ljudi" u starom Egiptu, a nisu svi bili robovi zarobljeni tokom pohoda.

Šta kažu vjerski tekstovi

Odgovor je u vjerskim tekstovima
Odgovor je u vjerskim tekstovima

U starozavetnim tekstovima sve je prilično jednostavno: Mojsije je izveo izabrani narod iz Egipta i Božijim proviđenjem ga doveo u Obećanu zemlju, gde su se Jevreji koji su upravo spašeni iz ropstva morali sukobiti u ratu za svoje domovini sa Amorejcima koji su im bili nadmoćniji.

Međutim, prema legendi, Izraelci su sumnjali da mogu pobijediti, što znači da su išli protiv Božje riječi. Zbog čega je Gospod kaznio izabrani narod, prisiljavajući ga da luta tih istih 40 godina pustinjom, sve dok u njoj ne pomru svi ljudi stariji od 20 godina. Tek tada su Jevreji mogli da urade ono što se od njih tražilo od samog početka – da osvoje Hanan.

Preporučuje se: