Sadržaj:

O čemu pišu savremeni nobelovci za književnost?
O čemu pišu savremeni nobelovci za književnost?

Video: O čemu pišu savremeni nobelovci za književnost?

Video: O čemu pišu savremeni nobelovci za književnost?
Video: INTERVJU "ISKRE": GORAN PETROVIĆ, PISAC: Književnost je jedna od najdemokratskijih disciplina 2024, Marš
Anonim

Nobelova nagrada za književnost dodjeljuje se već 120 godina. Tokom godina dodijeljena je Rudyardu Kiplingu, Heinrichu Senkevichu, Rabindranathu Tagoreu, Romainu Rollandu i mnogim drugima, uključujući i naše sunarodnjake. Tematika radova mijenjala se iz godine u godinu, kako su se mijenjale formulacije razloga zašto su pisci i pjesnici nagrađeni tako značajnim nagradama u književnom svijetu.

O čemu pišu dobitnici Nobelove nagrade za književnost posljednjih godina?

Mario Vargas Llosa, 2010

Mario Vargas Llosa
Mario Vargas Llosa

Djela peruanskog prozaika i dramskog pisca zasnovana su na protestu protiv totalne nepravde u društvu. Mario Vargas Llosa stvara zaista jedinstvene romane, novele, drame i kratke priče u kojima se radnja balansira na rubu stvarnosti i fikcije. Ovdje se svako stvaralaštvo odlikuje posebnom dinamikom i, unatoč svijetloj političkoj pozadini, ostaje, prije svega, zanimljivo književno djelo.

Tumas Tranströmer, 2011

Tumas Transtroemer
Tumas Transtroemer

Najveći švedski pesnik 20. veka napisao je samo 12 knjiga poezije i proze, koje su prevedene na 50 jezika sveta. Njegove pjesme odlikuju nevjerovatna preciznost i kratkoća formulacije, ali svaki red u njima ispunjen je najdubljim i obimnim značenjem. U njima se pjesnik dotakao, čini se, svih sfera života. Riječ je o ljubavi i prirodi, o muzici i suptilnostima ljudske duše, o svemiru općenito, a posebno o njegovom vlastitom pogledu na svijet.

Mo Yan, 2012

Mo Yan
Mo Yan

Savremeni kineski pisac osvojio je nagradu za "zapanjujući realizam koji kombinuje narodne priče sa modernošću". Lako miješa mitove i legende sa stvarnošću, ali ih istovremeno velikodušno začinjava ironijom, poklanjajući posebnu pažnju ljudskim porocima, proučavajući prirodu okrutnosti i nasilja.

Alice Munro, 2013

Alice Munroe
Alice Munroe

Kanadski pisac piše isključivo priče, a njihova radnja se odvija najčešće na selu. Zapadni kritičari Alis Munro nazivaju majstorom malih formi kao Anton Čehov ili Džejms Džojs. Ali neki ruski književni kritičari se ne slažu s tim, jer smatraju da su njena djela manje živopisna i maštovita. Piše o običnim ljudima, pa su joj likovi veoma bliski, a njihova iskustva svima razumljiva.

Patrick Modiano, 2014

Patrick Modiano
Patrick Modiano

Djela francuskog pisca i scenariste jedinstvena su po tome što su gotovo sva autobiografska ili vezana za okupaciju Francuske tokom Drugog svjetskog rata. Patrick Modiano ne pokušava da rekonstruiše prošlost, on kao da istražuje vreme i ljudske sudbine u kontekstu istorije.

Svetlana Aleksijevič, 2015

Svetlana Aleksijevič
Svetlana Aleksijevič

Bjeloruska spisateljica piše o prošlosti, koristeći intervjue sa očevicima istorijskih događaja ili njihovim rođacima za stvaranje svojih djela. Radi u žanru non-fiction. Istina, prije nekoliko godina izašla je knjiga “Čudesni jelen vječnog lova” koja, uglavnom, nije o istoriji, već o ljubavi u njenim raznim manifestacijama.

Bob Dylan, 2016

Bob Dylan
Bob Dylan

Američki autor i izvođač je nagrađen tako visokom nagradom ne za pojedinačna književna djela ili pjesme, već za pisanje pjesama. Slike koje je stvorio Bob Dylan kritičari su smatrali vrijednima Nobelove nagrade, pogotovo jer je njegov književni talenat neosporan, a ozbiljnost tema o kojima se raspravlja prilično je uporediva s visokom poezijom. On pjeva o životu i procesima koji se dešavaju u društvu, podsmjehuje se na politiku i veliča slobodu, govori o ljubavi i ispunjava svaki red najdubljim značenjem.

Kazuo Išiguro, 2017

Kazuo Ishiguro
Kazuo Ishiguro

Britanski pisac rođen u Japanu postao je jedan od najpopularnijih i najčitanijih savremenih pisaca danas. U svojim radovima postavlja pitanja kulturne adaptacije i usamljenosti člana društva koji je došao izvana. On povezuje istočnu i zapadnu kulturu i istražuje vrijeme lutajući prošlošću.

Olga Navoya Tokarčuk, 2018

Olga Navoya Tokarčuk
Olga Navoya Tokarčuk

Ona piše poeziju i prozu, stvara obimne slike, u svojim djelima govori o najvažnijim stvarima, lako miješa stvarne događaje sa magičnim elementima i pokušava podići veo tajne nad budućnošću. Olga Tokarčuk eksperimentiše sa žanrovima, kombinuje istorijsku prozu sa detektivskom pričom, deli svet na muški i ženski, a svaku priču priča do najsitnijih detalja, čineći da se čitalac oseća potpuno uronjen u atmosferu i okolnosti dela.

Peter Handke, 2019

Peter Handke
Peter Handke

Zbog niza njegovih oštrih izjava i osuda, austrijskog pisca i dramatičara nazivali su ideološkim čudovištem i kritizirali zbog nedostatka intrige i fascinantnog zapleta u njegovim djelima. Ali to ga nije spriječilo da postane vlasnik Nobelove nagrade, koju je dobio za "utjecajan rad i jezičku domišljatost". Inače, i sam Peter Handke smatra da je u njegovim djelima radnja potpuno neobavezna komponenta, jer ima riječi s kojima može majstorski žonglirati, tjerajući čitaoca da neprestano gleda utakmicu.

Louise Gluck, 2020

Louise Gluck
Louise Gluck

Američki pjesnik i esejista osvojio je nagradu Unmistakable Poetic Voice. Ona piše o nežnosti i ljubavi, inspirisana je sopstvenim životom i okolnom stvarnošću, oblači grčke mitove u rimu, govori o detinjstvu i porodici, pokreće večnu temu očeva i dece, postavlja filozofska pitanja i poziva čitaoce da pokušaju da pronađu prave odgovore sa njom.

Preporučuje se: